“Crkva bi bila vjerodostojnija i imala bi jači utjecaj u društvu da je financiraju vjernici kroz neki od načina koji je poznat vani. Crkva bi bila manje na udaru, a siguran sam da bi većina građana, kada bi birali kome dati svoj novac, dala Crkvi i Crkva bi tako opet bila na istome”, izjavio je Nikola Grmoja, glasnogovornik Mosta za Večernji list, pojašnjavajući svoju izjavu od neki dan kada je rekao kako bi Katolička Crkva u Hrvatskoj mogla eventualno razmisliti o reviziji Vatikanskih ugovora.

Očekivano, ‘vruća’ tema koju je Grmoja dotakao i koja se tiče iznosa od oko 300 milijuna kuna koje RH daje svake godine Crkvi pokrenula je lavinu reakcija. Pritisak na Crkvu da odustane od iznosa koji joj je zajamčen međudržavnim ugovorima uvijek je dolazio iz njoj nesklonih krugova. Međutim, Grmoja je sada o toj temi progovorio iz gledišta onoga tko misli kako bi to bilo dobro za Crkvu i njezine vjernike. Pri čemu je pojasnio kako nije riječ ni o kakvoj inicijativi njegove stranke, nego je tek odgovarao na pitanje o državnom financiranju udruga, a u sklopu toga i o financiranju Crkve.

“Kao vjernik nemam ništa protiv ovoga modela jer Crkva čini dobro za opće stvari u društvu, ali se sa strane često čuju prigovori da Crkvu financiraju oni koji joj ne pripadaju”, rekao je Grmoja i dodao kako će se, piše Večernji, ‘o svemu još razgovarati’, a modeli koji bi mogli biti prihvatljivi su oni koji se koriste u Italiji, gdje svaki građanin ima obvezu plaćanja aktvnosti Crkve ili neke humanitarne organizacije, ili pak onaj iz Njemačke gdje vjernici plaćaju ‘crkveni porez’ koji ubire državna uprava.

Večernji list je skoro istodobno s Grmojinim pojašnjenjima objavio i komentare njegovih izjava koje je dao biskup dubrovački Mate Uzinić.

“Treba spomenuti da je, zahvaljujući upravo tom ugovoru, Republika Hrvatska uspjela riješiti ne samo financiranje Katoličke Crkve nego i financiranje drugih vjerskih zajednica, a što eventualnu promjenu ovog ugovora čini dodatno složenom”, poručio je biskup i dodao kako osobno smatra “da bi pristajanje na bilo kakvu promjenu trebalo uvjetovati ispunjavanjem drugih obveza koje proizlaze iz spomenutih ugovora, osobito kad je riječ o povratu crkvene imovine i naknadi za oduzetu crkvenu imovinu, a tu smo još gotovo na samom početku.”

Uzinić je rekao i kako pomoć Crkvi “nije trebao zamijeniti dotadašnji način financiranja Crkve milodarima vjernika”.

“Zato pozivamo vjernike da se i dalje brinu za svoje župne zajednice”, rekao je.

G. An. | Bitno.net