Nakon što je u nedjelju 16. lipnja skupina mladića ometala misu u sarajevskoj katedrali povicima ‘Bajram barećula’, katolici u BiH osjetili su se uznemirenima jer je to bio tek jedan u nizu sličnih incidenata koji su se dogodili prošlih mjeseci i godina.

Glas Koncila razgovarao je sa svećenikom Vrhbosanske nadbiskupije i urednikom »Katoličkog tjednika«, Josipom Vajdnerom o nemilim događajima. “Želim misliti da iza svih tih incidenata ne stoji određena politika. Ali u svakom slučaju to je vandalizam, nenormalnost o kojoj ne želimo šutjeti”, kazao je Vajdner.

Unatoč svemu, Vajdner kaže da katolici u BiH nisu ugroženi, ali i da su svjesni da autentične vjernike čeka “protivljenje”.

Izrazio je želju katolika za poštovanjem i uvažavanjem, dodavši kako u BiH još uvijek postoje ljudi “muslimanske vjere koji nam se nakon takvih incidenata redovito ispričavaju, napominjući da to nije stajalište većine muslimanske zajednice”.

Nešto oštriji sud o incidentima iznio je politolog i dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. Dražen Barbarić.

Navevši čitav niz napada na katoličke svetinje, Barbarić je kazao kako je javnost u Hrvatskoj “neupućena i nesvjesna da se izgredi na katoličkim grobljima, bogomoljama te hrvatskim spomenicima, zastavama i sl. događaju na mjesečnoj razini”, dodavši kako su ovakvi incidenti postali “gotovo pa ‘nacionalni šport’”.

Prema Barbariću ključni problem nisu izgrednici, koji su nerijetko maloljetni delinkventi, nego “atmosfera koja ih ohrabruje na takva monstruozna djela”.

“Dok god provokacija i vrijeđanje, a pogotovo oskvrnjivanje bogomolja ili nacionalnih simbola drugih zajednica u BiH, ne bude tretirano kao povrjeda moralnoga koda vlastite zajednice, a ne one koju pojedinci izgredima vrijeđaju i ponižavaju, do tada u BiH nema sreće”, kazao je dodavši da se izgrednici slave kao junaci, a o njihovim djelima piše “u afirmativnom tonu”.

Podsjetio je i kako je prošle godine na službenom plakatu ‘Adventa u Sarajevu’ bila istaknuta “gradska vijećnica, sebilj i džamija, a nigdje katolička katedrala”, što je, prema Barbariću, jedan od dokaza da je “višekulturna” BiH mit.