U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu do 31. siječnja 2015. traje izložba talijanskog slikara Guercina, umjetnika koji je dao veliki doprinos talijanskom baroku i sakralnoj umjetnosti.

Večera u Emmausu

Večera u Emmausu

U utorak 28.listopada u Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je izložba velikog talijanskog slikara – Il Guercina (što je talijanski naziv za škiljavca – razrokog čovjeka) iako mu je pravo ime bilo Giovanni Francesco Barbieri. U narodu je prozvan malim škiljavcem zbog prirođene mane desnog oka, što zapravo uopće nije utjecalo na njegov veliki doprinos talijanskom baroku i sakralnoj umjetnosti.

Ovaj veliki umjetnik rođen je u Centu, mjestu između Bologne i Ferrare, 1591.godine. Svoj stil gradio je pod utjecajima velikog slikara Carracija i venecijanske umjetnosti. Koliko je Guercino bio blizak Bogu i ljudima govori i to da je od 1621. godine radio za papu Grgura XV. koji nam je poznat po tome što je osnovao Kongregaciju, tj. odio u smislu papine vlade u Rimu. Nakon papine smrti Guercino se vraća u rodni Cento. 1642.godine slikar odlazi u Bolognu gdje će čak dva desetljeća biti vodećim umjetnikom.

20141031_123530

Guercinov opus sastoji se uglavnom od oltarnih slika, portreta i slika biblijske ili mitološke tematike. U manjoj količini njegov rad obuhvaća vrlo spontano načinjene pejzažne i žanrovske crteže. Od 35 njegovih djela što ih je izloženo u Muzeju za umjetnost i obrt valjalo bi istaknuti sliku “Krista u Getsemanskom vrtu“ i „Večeru u Emausu“. Ovdje je umjetnik pokazao svoje pravo majstorstvo uvodeći nas u prostoriju gdje i mi na neki način sudjelujemo u večeri Krista s njegovim učenicima. Guercino tako na izuzetan način prikazuje Kristovu iskrenu blagost dok s učenicima blaguje i pojašnjava im Sveto pismo, dok su oni zbunjeni, i kao u nekakvom očekivanju.

U Getsemanskom vrtu nas pak umjetnik približava Kristovoj patnji kao da je i sam nosio neku vrstu muke dok je stvarao ovo remek-djelo. Međutim, jedna osoba na Guercinovim slikama itekako dolazi do izražaja svojom blagošću i poniznošću – Djevica Marija. Čini se kao da je slikar upregnuo sve svoje snage kako bi dočarao ljupkost Bogorodičina lica i blagost ruku. Na poseban način izdvajam „Bogorodicu s djetetom koje blagoslivlja“ gdje ona i njezin Sin zrače neograničenom mirnoćom i svetošću. Guercinova djela su daleko od samog kvalitetnog baroknog slikarstva, on kroz svoju vještinu pokazuje i vlastitu duhovnu dimenziju i sklonost sakralnom.

Preporučujem svakom čitatelju da zaviri u djelić Guercinova svijeta te da izbliza upozna talijanski barok i duhovnu snagu ovog velikog majstora.

Izložba se može razgledati u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu do 31. siječnja 2015.

Benedikta Vilenica | Bitno.net