Brojni Norvežani nakon atentata u Utoyi tražili utjehu u Crkvi

U Norveškoj inače nedjeljom pohađa crkvu oko 2-3 posto stanovništva

Nakon ubojstava u Norveškoj počinjenih 22. srpnja 2011., mnogi ljudi su zatražili utjehu u Crkvama. To je rezultat studije objavljene 23. siječnja u norveškim medijima, a provela ju je norveška Zaklade za istraživanje Crkve “KIFO”, u suradnji s Institutom za istraživanje tržišta “TNS Gallup”. Prema tom istraživanju 12 posto ispitanika izjavilo je da je nakon napada sudjelovalo na vjerskom bogoslužju, da je donijelo cvijeće i položilo ga kod crkve ili je zapalilo svijeću. U Oslu i u susjednom Akershusu broj je čak i veći od 20 posto. U Norveškoj je, inače, postotak stanovništva koje nedjeljom pohađa crkvu oko 2-3 posto.
Pal Ketil Botvar, zakladin istraživač, iznenađujućim smatra visoki postotak građana osobito u glavnom gradu regije. “Crkva u istočnoj Norveškoj obično nema jak utjecaj, ali strah je izbrisao mnoge stare podjele u našem društvu”, rekao je Botvar.
Kao što je istraživanje pokazalo, oko dvije trećine stanovništva sudjelovalo je na komemoraciji ili je ispraćaj žrtava pratilo preko televizije. 20 posto ljudi sudjelovalo je u prosvjedima nakon atentata, a među njima su manje nego prosječno bili zastupljeni protivnici imigracije. Tako je onih koji su se složili s tvrdnjom: “imamo dovoljno imigranata i tražitelja azila u zemlji”, bilo oko 12 posto, dok se oko 30 posto ispitanika nije s time složilo.
Istraživački projekt zaklade “KIFO” nazvan je “Javno žalovanje”. Istraživano je koji se stari i novi rituali koriste u Norveškoj i kakvu ulogu ima Crkva. Jedna od žarišnih točaka bilo je i suočavanje s posljedicama terorizma.
Tijekom napada u Oslu i na otoku Utoya prošle godine poginulo je ukupno 77 osoba. Od 4,7 milijuna Norvežana, njih gotovo 86 posto pripadnici su Evangeličko-luteranske norveške Crkve. (ika/bitno.net)