Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 21. i 22. rujna na Bolu na otoku Braču održat će se 12. međunarodna konferencija Internacionalnog društva za kliničku bioetiku (International societ for clinical bioethics – ISCB). Konferencija se održava u suorganizaciji Sveučilišta u Splitu te Internacionalnog društva za kliničku bioetiku čiji je odnedavni predsjednik profesor moralne teologije KBF-a Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. fra Luka Tomašević , koji je na to mjesto izabran u Kazanu 2014. godine, nakon što je istu funkciju preuzeo od dr. sc. Tsuyoshija Awaye profesora s Odjela za bioetiku na Sveučilištu Okayama u Japanu.

Suorganiziranju ove dvodnevne konferencije koja će ugostiti četrdesetak izlagača, liječnika, filozofa, sociologa, sveučilišnih profesora, komunikologa itd. koji se bave bioetičkim pitanjima pridružio se i niz domaćih institucija iz cijele Hrvatske, a konferenciji će nazočiti i dvadesetak međunarodnih stručnjaka iz Kanade, Tajvana, Japana, Rusije, Brazila i Malezije. Ovogodišnja konferencija okupila je stručnjake s polja bioetike oko teme „Bioetika u  budućnosti. Tehniciziranje čovjeka ili humanizacija znanosti?“ (Bioethics in the Future. Technicization of the Man or Humanization of the Science?), a o neizvjesnosti tehnološkog napretka i njegovu utjecaju na čovjeka i društvo u cjelini iz različitih perspektiva progovorit će domaći i međunarodni stručnjaci.

Konferencija će se odvijati u Hotelu Baština Sveti Križ na Bolu, a 21. rujna svečanom otvaranju ovoga jedinstvenoga bioetičkog skupa koji se po prvi put odvija u Dalmaciji, uz sudionike i izlagače iz zemlje i inozemstva nazočit će i predstavnici organizatora i suorganizatora kao i predstavnici HAZU-a pod čijim se visokim pokroviteljstvom konferencija i odvija: domaćin predsjednik ISCB-a dr. sc. Luka Tomašević, rektor Sveučilišta u Splitu dr. sc. Šimun Anđelinović, dr. sc. Ivan Cifrić izaslanik HAZU-a, predstavnici Splitsko-dalmatinske županije i drugi institucija javnog života koje su podržale održavanje ovoga skupa u Hrvatskoj. Početak programa predviđen u 8,30 sati obilježit će i plenarna izlaganja s uvodnim temama „Budućnost bioetike i bioetika u budućnosti u vrijeme globalizacije. Brige, očekivanja i nade“ dvojca bioetičara dr. sc. Lea Pessinija i dr. sc. Luke Tomaševića kojem će uslijediti izlaganje člana Ruske akademije dr. sc. Borisa Yudina pod nazivom „Humanitarne analize tehnološko-znanstvenog projekta“ o posljedicama znanstvenog i tehnološkog napretka gdje su ljudska bića postala metama širokog spektra tehnoloških intervencija.

Bioetika (grč. bios = život, ethos = ponašanje) je relativno mlada disciplina koja proučava ljudsko djelovanje u odnosu na sav život, a popularizirao ju je američki kancerolog Van Rensselaer Potter 1970. godine koji je termin uveo u širu upotrebu. Sam naziv bioetika prvi je upotrijebio njemački filozof, učitelj i pastor Fritz Jahr 1926. godine u članku „Wissenschaft vom Leben und Sittenlehre“ („Znanost o životu i nauka o ćudoređu“) gdje je bioetiku koncipirao kao etičku odgovornost prema životu u cjelini te formulirao, po uzoru na Kanta, bioetički imperativ: „Poštuj svako živo biće u načelu kao svrhu u sebi i po mogućnosti postupaj s njim kao takvim!“. Bioetika obuhvaća područja filozofije, znanosti, medicine, teologije, umjetnosti, politike i druga, a među temeljna bioetička pitanja spadaju pitanja života, smrti, dostojanstva ljudske osobe, genetike, ljudskog embrija, ekologije, itd. o čemu će biti govora i u sklopu 12. međunarodne konferencije Internacionalnog društva za kliničku bioetiku.

O detaljima programa moguće je više saznati ovdje.

Više informacija o glavnom organizatoru programa Internacionalnom društvu za kliničku bioetiku (International societ for clinical bioethics – ISCB) dostupno je ovdje.

Bitno.net