Nakon prvotnog razočaranja koje je novi američki proračun probudio među pro-life aktivistima čini se kako bi na kraju ipak moglo doći do prestanka financiranja Planned Parenthooda.

Naime, u srijedu (3. svibnja) američki je Kongres usvojio proračun u iznosu 1,1 bilijuna američkih dolara koji je izazvao negodovanje među konzervativcima i pro-life aktivistima jer je njime nastavljeno financiranje Planned Parenthooda i Obamacarea, kao i zbog činjenice da nije srezana vladina potrošnja iako je to bilo jedno od izbornih obećanja Republikanske stranke.

Premda republikanci imaju većinu u Zastupničkom domu i Senatu, morali su ući u kompromis s predstavnicima Demokratske stranke kako ne bi došlo do blokade budžeta. Čak 103 republikanca glasala su protiv kompromisa, tj. zajedničkog budžeta (koji je danas usvojio i Senat).

Cijeli slučaj podignuo je takvu buru među konzervativnim komentatorima da su se neki, poput popularnog Matta Walsha, upitali “zašto uopće postoji Republikanska stranka?“.

“Paul Ryan (predsjednik Zastupničkog doma, op.a.) već je pronašao isprike za sve ovo, osobito za Planned Parenthood”, piše Walsh. “Kaže kako ovaj zakon nije najbolji za prestanak financiranja te da će to morati napraviti neki drugi put. Poslije, uvijek poslije. Sad nije pravi trenutak. S ovim ljudima “sad” nikada nije pravi trenutak. A u međuvremenu, dok čekamo to mitsko “poslije” – kada će republikanci odjednom napraviti sve te stvari koje obećavaju desetljećima – čini se kako ćemo se morati pomiriti s činjenicom da naš novac ide u džepove direktora abortivnih klinika…”

No čini se kako je to “poslije” stiglo prije nego se očekivalo. Naime samo 24 sata nakon što su s demokratima izglasali budžet, republikanci su donijeli poseban zakon, tzv. “reconciliation bill”, kojim se na godinu dana prestaje državnim novcem financirati Planned Parenthood, a srezani su i neki dijelovi Obamacarea. Radi se o legislativnom postupku tj. zakonu kojim se predlaže izmjena određene stavke unutar predloženog budžeta preko odbora u Senatu. I dok se prijedlog budžeta može blokirati (za dizanje blokade potrebno je 60 od 100 glasova senatora – republikanci imaju malu većinu od 52), za odobravanje “reconciliation billa” potreban je samo 51 glas.

Spomenuti zakon već jučer je dobio potrebnu većinu u Zastupničkom domu.

I dok podupiratelji Planned Parenthooda smatraju kako se radi o udaru na žene i siromašne, konzervativci ističu kako će se novac kojim su se dosad financirali i pobačaji preusmjeriti u lokalne zdravstvene centre kojih ima puno više nego PP klinika.

“Danas je dan koji će se, i koji se treba, pamtiti. Republikanska stranka danas je ispunila svoje gotovo desetljeće dugo obećanje da će usvojiti zakon koji zamjenjuje Obamacare s pro-life zakonom…”, izjavio je Tony Perkins, predsjednik organizacija Family Research Council.

I dok se za konačno usvajanje tog prijedloga još treba čekati odluka Senata, američki predsjednik Donald Trump jučer je donio odluku koja je također razveselila konzervativce, ali i Crkvu u SAD-u.

Kako javlja Catholic Herald, Trump je potpisao ukaz o religijskoj slobodi kojim se štiti “priziv savjesti” kod poslodavaca. Tako Male sestre siromašnih (koje su bile prisutne na ceremoniji potpisivanja ukaza) i ostale religijske organizacije neće više morati plaćati kontraceptivna i abortivna sredstva svojim zaposlenicima u sklopu zdravstvenog osiguranja, zbog čega su se godinama sporile s vladom bivšeg predsjednika Baracka Obame.

U sklopu ukaza također se nalazi i mjera kojom se “ublažavaju” posljedice tzv. “Johnsonova mandata” iz 1954. kojim je crkvama i religijskim organizacijama zabranjeno podržavanje nekog političkog kandidata pod prijetnjom gubitka statusa korisnika poreznog oslobođenja.

Odluku u kojoj piše kako će Državna riznica osigurati “poštovanje i zaštitu slobode osoba i organizacija da sudjeluju u religijskom i političkom govoru”, Trump je potpisao istaknuvši kako tim činom “vraćamo glas našim crkvama”.

Iako su mnogi pozdravili odluku, nekoliko stručnjaka ostalo je suzdržano.

Tako je Richard Garnett, profesor prava na Sveučilištu Notre Dame rekao kako odluka “što se tiče specifičnih situacija čini vrlo malo te se ne dotiče velikog broja hitnih i važnih pitanja”.

Slično smatra i konzervativni komentator Ben Shapiro: “Ovo je smokvin list. On ne štiti obrte i poslove koje vode vjernici diljem zemlje, ne postavlja zid oko Prvog amandmana, a čak ne donosi Trumpu niti bodove u ‘mainstream’ medijima.”

Kao jedan od glavnih nedostataka ukaza mnogi smatraju činjenicu da on ne pruža zaštitu obrtnicima koji se zalažu za tradicionalni brak te ne žele sudjelovati u pripremi istospolnih vjenčanja (npr. cvjećari i slastičari).

Tino Krvavica | Bitno.net