SAVJETI ZA RODITELJE

Zbunjeni ste i ne prepoznajete više svoje dijete? Evo što trebate učiniti!

Imate li osjećaj da vas vaše dijete (pogotovo tinejdžer) gleda s visoka ako se s njime upustite u raspravu o tehnologiji? Čini li vam se kako on o sebi ima vrlo visoko mišljenje iako to njegove ocjene u školi ne potkrepljuju? Ako i niste još iskusili takav osjećaj, moguće je da će vam se upravo to dogoditi.

Foto: Shutterstock.com

Foto: Shutterstock.com

‘Odgajamo’ narcisoidnu i zaluđenu generaciju

Oni imaju 3000 prijatelja na Facebooku, objavljuju fotografije u izazovnim pozama, skupljaju lajkove na Facebooku i ‘pratitelje’ na Twitteru. Uvjereni da su najljepši, najzgodniji i skupljaju komentare divljenja. No, oni su još uvijek djeca.

Današnja djeca uglavnom žive u virtualnom svijetu i teško se suočavaju s realnošću. Na internetu drže ‘kontrolu’, tako da samo jednim klikom brišu sve one koji im se suprotstave. Upravo zbog toga ‘pumpa’ im se ego i postaju narcisoidni. To su pokazala i najnovija istraživanja provedena među američkim brucošima. Analiza istraživanja na čijem je čelu američki psiholog Jean Twenge pokazuje kako je današnja mladež sve sklonija tome da uzdižu sami sebe i prozivaju se uspješnima i poželjnima.

– Studije su pokazale kako je narcisoidnost kod mladih povećana za čak 30 posto. To ni ne čudi kad svoj ego pumpaju na način da se diče time koliko tisuća tzv. prijatelja imaju na Facebooku ili koliko ljudi prati njihove statuse na Twitteru – rekao je Twenge.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovakvo ponašanje mladih na društvenim mrežama sve je učestalije i kod nas. Baš kao što i sve ostalo ‘kupimo’ iz Amerike tako i mi polako stvaramo generaciju mladih koji svoj život ne vode u realnom nego u virtualnom svijetu.

U razgovoru za portal Dnevno.hr psihologinja Gordana Buljan Flander potvrdila je kako djeca sve više žive u virtualnom svijetu i da bi roditelji trebali postaviti granice.

– Savjet je da roditelji ne dozvole djeci da imaju kompjutore i laptope u svojim sobama nego da ih drže u dnevnom boravku te na taj način uvijek mogu vidjeti na koje stranice njihovo dijete odlazi. No prvenstveno bi trebali uspostaviti dobar odnos tako da im se dijete samo povjerava ukoliko ih netko uznemirava putem društvenih mreža – rekla je dr. Buljan Flander.

Iako je kaže većina djece kod nas još uvijek primjerenog ponašanja, nesumnjivo je da nas u budućnosti čeka generacija o kojoj govori Twenge.

Treba pokazati zanimanje za ono čime se djeca bave

– Nedavno istraživanje pokazalo je da 38 posto djece u dobi od 11 do 13 godina ima Facebook profil iako je dobna granica za pristup Facebooku 13 godina. Upravo zato bi roditelji trebali svoju djecu nadgledati. Za one koji imaju profile na društvenim mrežama roditelji bi trebali pokazati interes. Budući da djeca danas više znaju o računalima nego odrasli mnogi se roditelji time ni ne žele baviti, no to je pogrešno. Trebaju pokazati zanimanje za ono čime im se djeca bave. Roditelji se bore s egzistencijalnim problemima i prepuštaju da im internet odgaja dijete, kao što su prije dali da to radi televizija. Uz to djetetu bi trebalo ograničiti vrijeme provedeno on line – kazala je Gordana Buljan Flander.

Budući da se kao ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba suočava sa djecom s problemima u ponašanju, kao i sa djecom koja su žrtva zlostavljanja tvrdi kako je osnovni problem manjak psihologa u Hrvatskoj. Roditelji, kaže za najobičniji psihološki savjet u bolnicama trebaju čekati od dva do tri mjeseca, što je puno. U vrtićima i domovima zdravlja trebali bi dodaje, postojati stručnjaci mentalnog zdravlja koji bi pregledavali djecu od najranije dobi.

– Država je prije 25 do 30 godina ukinula jednu odličnu stvar, a to su sistematski pregledi djece u dobi od pet godina koje su provodili psiholozi. Na taj način se već moglo vidjeti koja su rizična djeca i mogli smo pružiti psihološku pomoć djeci. Danas su roditelji zbunjeni. Miješaju pravo na odgoj djece bez batina i pravo na odgoj djece bez granica. Nama dođu roditelji s djetetom od 3 do 4 godine i kažu da ne znaju što bi s njim, da je nemoguće. Djetetu je potrebno postaviti granice, ne može mu se sve dopustiti – poručila je na kraju  dr. Buljan Flander.

Na 900.000 djece zaposleno 20-ak psihologa

Hrvatska prema popisu stanovništva iz 2011. ima oko 900.000 djece, a prema podacima Hrvatske psihološke komore u zdravstvenim ustanovama diljem cijele Hrvatske radi tek 20-ak psihologa. Upravo zbog toga se i treba čekati do tri mjeseca da bi se preko uputnice došlo na pregled kod psihologa. Ukoliko roditelji nemaju novaca za privatne psihologe, često ostaju prepušteni sami sebi. Apsurd je time veći što Hrvatska ima veliki broj diplomiranih psihologa koji ne mogu dobiti posao. Posljednji takav primjer vidjeli smo u pismu mlade psihologinje koja se obratila Vladi putem Facebooka. Nakon što po završetku fakulteta psihologije dugo nije uspjela naći posao, napokon je putem otvorene molbe pronašla školu koja bi je uzela preko stručnog osposobljavanja. No da bi mogla raditi taj posao mora imati mentora, i to ni manje ni više nego psihologa koji već radi u toj školi. Problem je da ta škola, baš kao i većina hrvatskih škola nema psihologa pa joj je prilika za posao propala. Upravo kao što je propala i mogućnost da djeca iz te škole napokon dobiju psihologa, a zakon se po ne znamo koji put pokazao apsurdnim.

Zdravstveniodgoj.com | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 18. siječnja 2013.

Možda vam se svidi