Sveti grad na sjeveroistoku Pirenejskog poluotoka – Santiago de Compostela – oduzima dah svojim povijesnim i umjetničkim bogatstvom. Ime grada dolazi od latinskog Sanctus Iacobus, odnosno sveti Jakov. Ovo mjesto, koje odiše čarobnim španjolskim duhom, nezaobilazna je destinacija za sve vjernike diljem svijeta. Uz Rim i Jeruzalem, Camino de Santiago, poznat i kao Put sv. Jakova, najveće je i najposjećenije hodočašće na svijetu. Grad Santiago de Compostela konačni je cilj tog jedinstvenog duhovnog iskustva.

Put dug 825 kilometara završava dolaskom na trg Praza do Obradoiro, tj. do katedrale koja se ondje nalazi, a koja je podignuta nad grobom sv. Jakova apostola i njegovih dvojice učenika – Anastazija i Teodora. Prema legendi, njihovi su posmrtni ostaci brodom prebačeni iz Jeruzalema u Galiciju. Prazu do Obradoiro mnogi svrstavaju u najljepše trgove u Španjolskoj, a uz katedralu na njemu se ističu još tri veličanstvena “landmarka” zbog čije arhitekture i simbolike ovaj grad često nosi nadimak kulturnog i povijesnog epicentra tog dijela Europe.

Gradnja katedrale započela je u 11. stoljeću te je konačno posvećena 1211. godine. Ipak, današnja barokna fasada za koju je zaslužan arhitekt Fernand de Casas Novoa datira iz 18. stoljeća. Na cjelokupnoj trasi Camina de Santiaga nalazi se 1800 građevina – što vjerskih, što svjetovnih, a kulminacija cijelog puta je katedrala u Santiagu de Composteli koja oduzima dah i vjerodostojna je svetih relikvija koje se nalaze ispod oltara. U unutrašnjosti katedrale krije se i remek-djelo srednjovjekovne skulpture – Pórtico da Gloria. Camino de Santiago bio je osobito važan u srednjem vijeku kada su i otkriveni sveti grobovi, a zahvaljujući tom velikom otkriću, u 9. stoljeću, podignuta je ondje kapelica koja je prethodila izgradnji katedrale. Međutim, Crna smrt, protestantska reformacija i politički nemiri u Europi u 16. stojeću doveli su do toga da je od tada pa sve do 1980-ih ovaj put prešlo tek nekoliko stotina hodočasnika.

Rušenjem kapelice pojavila se potreba za izgradnjom samostana u koji bi se preselili benediktinski redovnici. S vremenom je samostan sve više rastao i mijenjao svoj izgled te je ubrzo postao najmoćniji i najbogatiji u Galiciji. U 17. stoljeću uz samostan San Martiño, nadbiskup Alonsa III de Fonsece osnovao je i Colexio de San Xerome kako bi osigurao obrazovanje za siromašne studente. Danas se u toj građevini, koju krasi istaknuti veličanstveni portal, nalazi rektorat sveučilišta koji je simbol obrazovanja kao jednog od stupova vrijednosti ovog značajnog grada.

Hostal dos Reis Católicos, poznat i kao Parador de Santiago de Compostela, također nosi pridjev “najljepši”. Jedan je od najstarijih hotela u Europi te radi neprekidno od 16. stoljeća. Isprva je zamišljen kao mjesto koje je hodočasnicima trebalo pružiti prenoćište, hranu i potencijalnu medicinsku pomoć pa je tako svojedobno služio i kao bolnica koja je osim vjernika privlačila mnoge doktore i učenjake. Zbog toga se Santiago de Compostela počeo razvijati i kao sveučilišni centar. Fasada hotela napravljena je u bogatom pleterskom stilu čije su rezbarije krasile španjolsku renesansnu arhitekturu.

Četvrti “landmark” ovog čudesnog trga je palača koja danas služi kao gradska vijećnica i predsjedništvo Junta de Galicia – Palacio de Gelmírez, koja je izvorno služila kao sjemenište za ispovjednike. Njezinom neoklasicističkom fasadom dominira skulptura sv. Jakova i prikaz bitke kod Clavija što joj daje kako umjetničku tako i povijesnu važnost.

U ožujku 2024. godine hrvatski će građani imati jedinstvenu priliku posjetiti ovo sveto mjesto. Putnička agencija Integral Putovanja organizira trodnevno putovanje u Santiago de Compostelu direktnim letom iz Zagreba, što nije regularna avionska linija, već se radi o posebnom zrakoplovu čiji let za ovu prigodu organizira Integral. Hrvatskim vjernicima tako se pruža jedinstvena prilika da posjete ovo sveto mjesto.

Više o putovanju možete doznati na ovom linku!

Sponzorirani članak