Na dojci su mi se pojavile neke kvržice. Bila sam kod liječnika i on me pregledao te rekao da su to manje upale. Navodno nije ništa opasno, ali se moram strogo čuvati kako ne bi došlo do raka dojke. Što da činim kako bih spriječila nastanak raka dojke?

Medicinski gledano, dojka je velika žlijezda koja se najvećim dijelom sastoji od žljezdanoga tkiva. Starenjem se u njoj povećava količina vezivnoga, masnog tkiva. Rak nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo.

Rak dojke (carcinoma mammae) najčešća je i najsmrtonosnija zloćudna bolest u žena. Godišnje u Hrvatskoj od raka dojke oboli oko 2600 žena, a umre 860. U Hrvatskoj su u 2008. s tom dijagnozom u bolnice primljene 11.394 bolesnice koje su tamo provele 88.288 dana. Rak dojke najčešći je karcinom i četvrti je vodeći uzrok smrti žena u Hrvatskoj (u 2008. svaka dvadeset šesta žena umrla je od te bolesti).

Žene mi često pišu ili pitaju: može li se rak dojke izliječiti? Koji su znakovi za uzbunu? Zašto je mamografski (rendgenski) pregled dojki važan? Zašto su hormoni i alkohol toliko opasni?

Liječnik mi je preporučio lagani svakodnevni sport, a što mi to donosi? Svima odgovaram.

Izlječenje raka dojke zadnjih se godina povećalo. Izlječivost karcinoma dojke posljednjih se godina udvostručila. Danas se oko 50 posto oboljelih žena izliječi od raka dojke. Otkrije li se tumor rano te ako nije veći od 2 cm i ako se nije premjestio (metastazirao), uspjeh liječenja je 80 posto. U sedam od deset žena danas se može operirati dojka, a da se ona ne ukloni potpuno, naravno, otkrije li se rak na vrijeme. Prema znanstvenim studijama, rak dojke pojavljuje se u 15 posto slučajeva u gornjem dijelu dojke prema prsima, 55 posto u dojci u blizini pazuha, gdje se i nalazi najviše žlijezda, 15 posto u sredini dojke, 10 posto u donjem dijelu dojke na strani pazuha i pet posto u donjem dijelu dojke prema dojkama.

Razlog nastanka raka dojke nije poznat. Jedan od glavnih čimbenika rizika jest nasljednost. U rizičnoj su skupini žene u čijim je obiteljima bilo raka dojke, nerotkinje i one koje su rodile nakon 35. godine, kojima je mjesečnica nastupila prije 12. godine i koje imaju trideset i više godina, kojima je, zbog karcinoma, već operirana jedna dojka i koje su imale udarac u dojku. Riziku pridonose i činitelji na koje možemo djelomično sami utjecati: viši društveno-gospodarski status, učestali stresovi, prekomjerna tjelesna težina, prehrana s puno masnoća i proteina, alkoholizam (već samo svakodnevno pijenje pola čaše vina povećava rizik od oboljenja 6%), pušenje, ionizirajuće zračenje (posebice u pubertetu), utjecaj okoliša.

Znakovi za uzbunu. To su u prvome redu opipljivi čvorovi u dojci. Bradavica dojke se povlači unutra. Jedna ili obje bradavice dojke puštaju tekućinu. Dojka je obojena crvenilom ili je postala plavkasta. Koža na dojci je zadebljala. Pojave se čvorovi u pazuhu. Jedna dojka je otvrdnula. Dojka se optički promijenila, povećala ili promijenila oblik.

Rano otkrivanje raka dojke. Redoviti pregledi dojke najvažniji su u borbi protiv raka dojke. U ranom stadiju otkrivanja, takozvanog karcinoma in situ, rak dojke je 100 posto izlječiv. Nažalost, u tom se stadiju otkrije u samo pet posto svih oboljelih žena u industrijskim zemljama, osim u SAD-u, gdje se otkrije u 16 posto slučajeva.

Redoviti pregledi dojke. Žene starije od 30 godina trebaju najmanje jednom mjesečno opipati svoje dojke i uočiti ima li navedenih znakova za uzbunu. Žene starije od 50 godina moraju svake dvije godine obaviti mamografski (rentgenski) pregled dojki. Za žene nakon tridesete najbolji je ultrazvučni pregled dojki jer su njihova tkiva tako zbijena i gusta da rentgenskim pregledom često nije moguće otkriti eventualni tumor. Ako je u obitelji žene bilo više slučajeva raka dojke (majka, teta, sestra), to se mora ozbiljno shvatiti i s liječnikom o tome porazgovarati pa će on poduzeti određene mjere i dati dobre savjete. I mlade se žene moraju već od 25. godine preventivno pregledati. Tijekom zadnjih 10 godina u žena između 25. i 40. godine rak dojke je porastao 30 posto. To je zato što današnje žene dobiju prvo dijete tek oko 30. godine života, a trudnoća i dojenje djeteta čuvaju dojčane žlijezde od nastanka raka.

(…)

Uz dogovor s liječnikom preporučujem sljedeće ljekovite biljke.

Aloja. Korisna je i za zdrave i za bolesne jer sadržava više od 300 ljekovitih sastojaka. Ženama koje imaju zdravstvenih problema s dojkama preporučujem da dulje vrijeme svako jutro natašte uzmu pola lista srednje veličine aloje sa svježim sokom jabuke ili ananasa. Najbolje je piti aloju tjedan dana pa tjedan pauzirati. Pripravite je tako da naberete listove aloje stare najmanje šest godina, ostavite ih pet dana u hladnjaku (nipošto u zamrzivač jer se aloja ne smije smrznuti) na otprilike +3 °C, u nekoj vrećici ili posudi i tek onda upotrijebite. Tanko im odrežite bodljike sa strane, suženi vrh (ako u njemu nema soka) i crne mrlje ako ih ima; uklonite prljavštinu dobro brišući vlažnom krpom, a onda osušite suhom čistom krpom; sitno nasjeckajte i sameljite sa sokom od svježeg ananasa ili jabuke. Popijte mješavinu natašte, pola sata prije doručka, na gutljaje. Nije dobro da izrezana ili mljevena aloja bude dugo na zraku, jer može oksidirati, što se ne preporučuje.

Papaja (Carica papaya). Žene koje imaju problema s dojkom morale bi češće pojesti papaju, i to zajedno s korom. Preporučujem po jednu dnevnu. Dobro je provesti kuru pijenja čaja od papajinih listova. U šalicu vrele vode stavite dvije male žlice papajinih listova, ostavite poklopljeno 10 minuta, procijedite i popijte na gutljaje. Pijte tri tjedna svaki dan triput po šalicu, napravite stanku od tjedan dana pa kuru ponovite. Nakon stanke od mjesec dana možete sve ponoviti.

Avokado (Persea americana). Uzmite zreli avokado, izvadite mu žutozeleni unutrašnji dio, dodajte dva češnja češnjaka (Alium sativum), malo svježega đumbirova korijena (Zingiber officinale), 1-2 velike žlice hladnoprešanoga maslinova ulja, svježi sok od limuna (Citrus limon) i žlicu kaduljina meda. Sve dobro izmiksajte i tijekom dana pojedite s kruhom od mješavine soje, mljevenoga lanenog sjemenja i krupnika (dinkela, pira, Triticum spelta).

Papaju i avokado možete jesti zajedno (istodobno) ili odvojeno (s nekoliko sati razmaka) ili jedan dan jedno, a drugi drugo. No, preporučujem da se na dan ne jede više od jedne papaje i jednog avokada. Mogu se jesti sve dok bolest traje. Dijabetičarke ne smiju jesti avokado!

Lagani sport. U žena koje se redovito bave sportom stvara se manje ženskog hormona estrogena, a time se smanjuje i rizik od nastanka raka dojke.

Prehrana. Jedite puno svježega voća i povrća te se koristite maslinovim uljem. Najnovija ispitivanja pokazuju kako maslinovo ulje sprječava nastanak svih vrsta raka.

Kiselo mlijeko i njegovi proizvodi. Jedite kiselo mlijeko i njegove izvedenice jer oni razvijaju u organizmu djelovanje protiv tumora.

Zobene pahuljice. U svim prodavaonicama prehrambenih namirnica mogu se nabaviti zobene pahuljice. Pripremajte ih na razne načine kao dodatak jelima. One sadržavaju puno magnezija koji je pretpostavka izgaranju masti u našem tijelu jer je zadužen dovoditi kisik u stanice. Bez kisika nema izgaranja ni jednoga grama masti. Naš organizam treba na dan 300 mg magnezija, a tri velike žlice zobenih pahuljica sadržavaju ga oko 83 mg.

Molitva. Prijateljski razgovor i druženje s Bogom prigoda su za rast u vjeri i nadi, za produhovljenje patnje koju proživljavate i za prošenje ozdravljenja od bolesti i nemoći. Ako možete, čitajte psalme, a u dnevnik ili na neki podsjetnik sebi prepišete rečenicu: „Gospodine, za tebe živjet će srce moje i živjet će moj duh. Ti ćeš me izliječiti i vratiti mi život, bolest će mi se pretvorit’ u zdravlje” (Izaija 38,16-17).

(…)

Gornji tekst je izvadak iz knjige fra Jure Marčinkovića “Ljekaruša”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.