Otišla sam na pregled liječniku i doznala da imam visoki kolesterol. Rekao mi je da u našem tijelu postoji dobri i štetni kolesterol. Što su to dobri i štetni kolesterol, koja je njihova funkcija u tijelu i kako se mogu smanjiti?

ODGOVOR:

Kolesterol je neka vrsta masti koju najvećim dijelom proizvodi naše tijelo, ali ga i dobiva putem mesa i drugih životinjskih proizvoda, kroz mliječne masnoće, ali i žumanjke jaja, kakao i čokoladu. On je nužan za naš organizam, služi za stvaranje određenih hormona, vitamina D i nastanak žučne kiseline. Proizvodnja kolesterola u tijelu, unos hranom, trošenje i izbacivanje iz organizma uglavnom je razmjerno i u dopuštenoj ravnoteži. Ako se ravnoteža poremeti zbog uzimanja prevelike količine masti, količina se kolesterola poveća i u krvi ga cirkulira previše. Počinje se taložiti na stijenke krvnih žila pa nastaju smetnje u cirkulaciji krvi i važni organi ne dobivaju dovoljno hrane, a pogotovo kisika. Povišeni kolesterol u krvi rizičan je i za nastanak srčanoga ili moždanog udara.

Nepravilna prehrana, prevelik unos životinjskih proizvoda, glavni je, ali ne i jedini uzrok povećanja kolesterola u krvi. Uzrok mogu biti i neke bolesti, primjerice dijabetes, ali jednako tako i konzumiranje previše alkohola te premalo kretanja. No, ne smije se zaboraviti da previsok kolesterol u krvi može biti i nasljedan. Normale za visinu kolesterola zadnjih se godina pod utjecajem farmaceutske industrije stalno mijenjaju naniže i danas je preporuka da ga u krvi ima do 5,2 mikromola na litru (µmol/L), tj. da se u decilitru krvi nalazi manje od 200 miligrama kolesterola. Ako se prijeđe ta količina, smatra se da je kolesterol povećan.

Kolesterol se u krvi ne može otopiti, nego mu je za to potreban nosač, a to su lipoproteini koji se razlikuju po gustoći. LDL (Low Density Lipoprotein) ima manju gustoću, a naziva se i „štetnim” jer se taloži na stijenkama krvnih žila koje se suze pa nastaju smetnje u cirkulaciji krvi. HDL (High Density Lipoprotein) ima visoku gustoću, a funkcionira kao „dobri” jer, s jedne strane, višak kolesterola vraća u jetru koja ga razgrađuje i uklanja, a, s druge, svojom velikom gustoćom mehanički „pjeskari” stijenke krvnih žila i smanjuje taloženje lošega kolesterola. Poželjno je da LDL bude do 3,0 µmol/L (115 miligrama u decilitru krvi), a HDL viši od 1,2 µmol/L (50 miligrama u decilitru krvi).

Ako se kolesterol u krvi poveća, odmah treba početi s pravilnijom prehranom. Jedite mnogo voća i povrća i što manje životinjskih masti i bjelančevina. Umjesto životinjskih jedite biljne masti i bjelančevine. Osim toga, morate se svaki dan dosta kretati. Vrlo je korisno, a time se smanjuje kolesterol, da svako jutro popijete čašu vode u koju ste dodali 1-2 velike žlice domaćega jabučnog octa. Osim toga, dobro je da svaki dan s juhom ili na neki drugi način pojedete dvije male žlice cimeta. I jabučni ocat i cimet korisni su i djelotvorni za smanjivanje visokog kolesterola u krvi.

Aloja (Aloe vera). Uz sve preporučujem da napravite dvomjesečnu kuru s alojom. Uzmite list aloje vere, otprilike 100 g, obrišite ga vlažnom pa suhom krpom, odrežite mu bodljike i uklonite crnine, narežite ga s korom, stavite u 2 dl soka od jabuke, ananasa ili naranče, dodajte sok od jednoga limuna i dobro izmiksajte. Popijte napitak ujutro natašte, barem 30 minuta prije doručka. Činite tako dva mjeseca, bez stanki, i pravilno se hranite, uz puno voća, povrća, prirodne riže i krumpira.

Orah i lješnjak. U njima ima mnogo više ljekovitih hranjivih sastojaka nego u mesu. U njihovim bjelančevinama nema purina kao u mesnim, koji je uzročnik nastanka reume i uloga. Plodovi dobro djeluju protiv kolesterola pa ih stoga često jedite, a njihovo bi ulje trebalo biti uvijek prisutno u kuhinji.

Makovo ulje (Papaveris oleum). Sva su biljna ulja dobra protiv kolesterola. Osobito je djelotvorno malo poznato makovo ulje koje se može nabaviti u ljekarni. Uzimate li na dan s hranom 1-2 velike žlice, kolesterol će se ubrzo smanjiti.

Čajna mješavina BF. U pola litre vrele vode stavite tri male žlice mješavine od 100 g zgnječenih borovica (Iuniperus communis), 100 g brezinih listova (Betulae pendulae folia), 70 g koprive (Urtica spp.), 50 g stolisnika (Achillea millefolium) i 30 g kičice (Centaurium erythraea), ostavite preko noći, a ujutro procijedite i tijekom dana popijte na gutljaje. Nakon tri tjedna pijenja čaja tjedan pauzirajte pa ponovite kuru još tri tjedna. Kolesterol će se postupno normalizirati.

Laneno sjeme (Lini usitatissimi semen). Sjeme grubo sameljite pa dvije velike žlice stavite u šalicu vrele vode, ostavite poklopljeno pola sata, ne cijedite, nego sve pojedite. Kura traje tri tjedna, a pojedite po šalicu pola sata prije doručka i večere. Kolesterol će se ubrzo smanjiti.

Jabuka i pšenične mekinje. Naribajte jabuku, dodajte dvije velike žlice pšeničnih mekinja, dobro izmiješajte i pojedite. Jedete li tu dnevnu dozu dulje vrijeme, kolesterol u krvi će se smanjiti.

Jabučni ocat. U čašu vode stavite 1-2 velike žlice jabučnog octa i ujutro popijte, i to tijekom duljeg vremena.

Djelotvorno spuštanje kolesterola postiže se pripravcima od fermentirane crvene riže (primjerice rizolip). Popijte dvije kapsule navečer ako je kolesterol do 6, a ako je veći od toga, dvije navečer i dvije ujutro.

Prehrana. Alkohol, nikotin i rafinirani šećer potpuno izbacite. Jedite puno svježega voća i povrća. Jedite manje mesa, maslaca i jaja, a više puretine, piletine, ribe, povrća, pogotovo graška, salate i mrkve te voća, oraha i lješnjaka. Posebno preporučujem ananas, papaju i mango. Često jedite mladu koprivu kao prilog jelu. Nemojte je kuhati u vodi, nego je pripremite na pari, kao špinat.

Gornji tekst je izvadak iz knjige fra Jure Marčinkovića “Ljekaruša”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.