Duša je u nama nešto nevidljivo, ona je naša bit, naša osobnost, osnova tjelesnoga i psihičkoga života. Ona nas usmjerava u onome što mislimo, osjećamo i činimo. Bez nje bismo bili nerazumna životinja. Ona je naše ja. Ali gdje je ona u našem tijelu, to nitko ne zna. Jedno je sigurno: ona nije neka stvar, nema određenog mjesta.

Duša je „osobno, duhovno počelo života koje oblikuje tijelo” (Aristotel). „Čovjek nije ni sama duša, ni samo tijelo, nego istodobno i duša i tijelo” (Aurelije Augustin), tj. sastoji se od duše i tijela. Tijelo je tvar (materija), a duša je njegova bivstvena oblikovnica (supstancijalna forma). Duša „sjedinjuje tijelo; znak je toga što se tijelo raspada kad duša odstupi” (Toma Akvinski). Duša je nematerijalni dio čovjeka, bestjelesno duhovno biće koje oživljava čovječje tijelo, prožima ga. Ona misli, uviđa, razabire, osjeća, želi. Na smrti se dijeli od tijela i do Sudnjega dana živi sama, uživajući nagradu ili trpeći kaznu za svoja djela. Bog je izravno stvara „ulijevajući” je u začetak (to se zove produševljenje) i otada živi vječno kao životno počelo u čovjeku. Ona je nevidljiva (duhovna) i besmrtna, ne propada kad se tijelo odvaja smrću, ne seli se ni u kakva druga bića, jedna je i jedinstvena svakom ljudskom biću i ponovno će se ujediniti s tijelom u konačnome uskrsnuću.

Duša nam daruje radost, zadovoljstvo i optimizam. No, ona može biti i blokirana i tada postajemo bolesni. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, potištenost je danas na četvrtom mjestu po učestalosti svih bolesti. Depresija je postala narodna bolest, i to s tendencijom stalnog uspona. Nedavno je pisao jedan ruski psiholog kako su crkve i ispovjedaonice sve praznije, ali zato su psihijatrijske ordinacije sve punije. Statistike kažu da se samo u posljednjih 15 godina depresija povećala 70 posto. U industrijskim zemljama, gdje vlada blagostanje, svaki deseti muškarac oboli od duševnih bolesti. Žene obolijevaju dvostruko češće od muškaraca. U 2008. depresivnu epizodu, sama ni uz pomoć obitelji, nije mogla prevladati 2621 osoba u Hrvatskoj nego je zbog toga bila smještena u bolnicu.

Osim depresije postoje i druge duševne bolesti, primjerice demencija, ovisnosti, psihoze, manija, fobije, shizofrenija, poslijetraumatski stresni poremećaj (PTSP) itd. Često mi mnogi pišu i pitaju: kako mogu znati da sam depresivna? Što to čini moju dušu bolesnom? Kako se očuvati od depresije? Razara li stres moju dušu? Svima odgovaram sljedeće.

Prepoznajte sami jeste li depresivni. Mnogo je znakova koji upućuju na potištenost. Ako niže navedena duševna stanja traju dulje od dva tjedna, sigurno je riječ o utučenosti, barem u lakšem obliku: tmurno raspoloženje, nedostatak zanosa, umor, bezvoljnost, unutarnji nemir, izostanak samopouzdanja, umanjena moć koncentracije, nesigurnost pri donošenju odluka, jak osjećaj krivnje, povećana samokritičnost, zamišljanje loše budućnosti, oslabljen apetit, teški poremećaji spavanja itd.

Mnogo toga čini dušu bolesnom. Duševne bolesti mogu biti genetički uvjetovane. Ako je jedan od roditelja imao depresiju, i kod djece je 10-15 posto veći rizik da će također dobiti bolest. Ako uz to još nastanu negativne životne okolnosti i psihički stres, duša može lako oboljeti. Bolesno duševno stanje može prouzročiti mnoge bolesti, a posebno smetnje s cirkulacijom, jedenjem i probavom, srčane i probleme s disanjem, a često i poremećaj seksualnih funkcija. Međutim, moramo znati kako i razne bolesti pa i okolnosti mogu dušu učiniti bolesnom. Osobito će je pogoditi strah da ćemo izgubiti posao, financijske brige, stalni stres, problemi u braku, na poslu i u okruženju.

Sami moramo učiniti sve što možemo da se zaštitimo od tih opterećenja. Naravno, sve negativno nije moguće promijeniti, ali se možemo pobrinuti da naša duša opet dobije pozitivne impulse.

Opustite se. Zbog svakodnevnih pritisaka i stresa duša postaje bolesna. Upitajte se: što mojoj duši pogoduje? Pogoduje joj sve ono što Vam podaruje razonodu, zadovoljstvo i samosvijest. Upravo to Vas jača i čini opuštenima. Sport pritom ima veliku ulogu. Kretanje, osobito u šumi, po poljima, na suncu, jača samosvijest i stvara hormone koji usrećuju. No, ni u čemu se ne smije pretjerati. Važno je da tijelu omogućite da otkloni stres i napetost. Bitni su upravo mali koraci, što znači: idite naprijed korak po korak. Pritom je važno da sebi ne postavljate velike ciljeve, koje možda ne ćete moći ispuniti pa ćete se u tom slučaju razočarati i dodatno pogoršati stanje. Postavljajte sebi male ciljeve koje možete ispuniti, a nakon toga bit ćete sretni i zadovoljni. Ako uz to postignete i veće ciljeve, bit ćete još sretniji. Osim sporta, vrlo je važan i hobi. Nije bitno idete li rado u kino, svirate li glasovir, pišete li pjesme, nego da je to ono što Vas čini sretnima i zadovoljnima. Hranite dušu novim zamislima i doživljajima koji Vas, jednostavno, usrećuju.

Tražite prijatelje i društvo drugih. Osobito važno mjesto u našem životu zauzimaju socijalni kontakti, obitelj, prijateljstvo s drugim osobama, na koje se uvijek možete osloniti, koji Vam nešto znače i koji će Vašu dušu razveseliti pozitivnim odgovorima i reakcijama. Ne zaboravite da je čovjek društveno biće i za razvoj njegove zdrave duše presudno je prijateljstvo s drugima. Zato se nemojte povlačiti u sebe i izolirati, nego idite među ljude, veselite se, razgovarajte s drugima. Televizija, računalo pa ni elektroničke poruke, SMS-ovi, chat, posebni telefonski brojevi i slično ne mogu nadomjestiti osobne kontakte u stvarnosti. Ako Vam je teško uspostaviti kontakte s drugim osobama, pridružite se nekoj skupini u svojem gradu. Takvih skupina ima dosta, raspitajte se. I Vaša bi rodbina svakako morala biti svjesna toga da Vam je potrebna pomoć pa im pružite šansu. Pjesnički, ali i znanstveno točno kaže biblijski pisac: „Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima” (Mudre izreke 16,24).

Snaga molitve i razmatranja. Bog je stvorio čovjekovo tijelo i dušu. Duša traži razgovor s Bogom, molitvu. Zato su nužni molitva i razmatranje. Pritom se možete poslužiti i malim trikom. Izaberite neku sliku iz Biblije ili neku za Vas važnu rečenicu koja će Vas motivirati, primjerice: „U Gospodina ja se uzdam, duša se moja u njegovu uzda riječ” (Psalam 130,5), napišite je i objesite tako da je svako jutro, kad ustanete, odmah ugledate. Možda to izgleda naivno, ali uistinu pomaže. Pokušajte se osloboditi negativnih misli koje Vas emocionalno vuku u „provaliju”. Kad god Vam nadođu negativne misli, odmah pomislite na izreku: „Uzda se duša moja u Gospodina!”, molite, razmatrajte, odbacite negativne misli. Učinite sve da se motivirate. Svi mi dobro poznajemo svakodnevne strahove, sumnje i očajavanja. Ako oni budu određivali naš svagdašnji život, oboljet ćemo. U teškim trenutcima nemojte misliti na to što sve ne možete učiniti, nego se prisjetite svega onoga dobroga što ste i da ste sposobni za još bolje. Postavite tijekom dana stvari tako da doživite uspjeh, a ne neuspjeh. Evo primjera: ako se prijavite na neki tečaj za učenje računala, opredijelite se za slabiju skupinu, u kojoj ćete doista imati uspjeha pa će sve krenuti dobrim putem.

Ne razbolijeva nas ono što ulazi u nas, nego ono što izlazi iz nas, kaže Isus (v. Matej 15,17–18; Marko 7,15–20). Zato je dobro vježbati mirno promatranje svojih reakcija. Primjerice, ja sam u gledalištu, a na pozornici gledam svoj strah, ili ljutnju, ili tugu, i osvjetljavam je reflektorom. Distanca liječi, a emocije gube negativni naboj i rastvaraju se; prestaju biti opterećenje.

Depresija nije mana. Mnogi ljudi misle kako su psihički poremećaji uvijek posljedica negativnih okolnosti u svagdašnjem životu, kao što je nezaposlenost, rastava itd. No, ne mora biti tako. Često se događa da se depresija pojavi iznenadno, kao grom iz vedra neba, jer je često genetičkoga porijekla i osoba nikako nije za to kriva. Utučenost se uostalom može pojaviti kod svakoga.

Ne bojte se liječnika. Statistike pokazuju kako oko 50 posto psihički oboljelih osoba ne želi ići liječniku i liječiti se. Zašto? Nažalost, to je tako, psihički poremećaji u našem su društvu još uvijek tabu-tema. Pritom je malo poznato da se depresija, pa i ona najteža, kao i teški strahovi mogu u 80 posto slučajeva izliječiti psihoterapijama i lijekovima, ako se na vrijeme otkriju i liječe. Zato se nemojte bojati potražiti specijalista psihijatrije. Morate se uistinu obratiti isključivo specijalistu ako više od dva tjedna potraju tako jake psihičke smetnje da niste kadri otići na posao i ne možete obavljati svakodnevne poslove te druge obveze. Najbolje je da odete dobrom psihijatru jer će on utvrditi uzrok psihičkih smetnji i je li depresija možda posljedica bolesti štitnjače, hormonskih poremećaja itd.

Osim liječničkih terapija i lijekova, preporučujem.

Čajna mješavina BR. U šalicu vrele vode stavite malu žlicu mješavine od 20 g Isusove krune (Passiflora incarnata), 15 g narančinih cvjetova (Citri sinensis/aurentii flores), 10 g matičnjakovih listova (Melissae officinalis folia), 10 g lavandinih cvjetova (Lavandulae officinalis flores) i 20 g jaglačevih cvjetova (Primulae veris flores), ostavite 10 minuta poklopljeno, procijedite te popijte zaslađeno s malo meda, toplo i na gutljaje. Na dan popijte tri šalice čaja.

Čajna mješavina BS. U šalicu vrele vode stavite dvije male žlice mješavine od 50 g cvjetova sitnocvjetne divizme (Verbascum thapsus), 35 g majčine dušice (Thymus serpyllum), 25 g zgnječenih bobica borovice (Iuniperus communis), 15 g različkovih cvjetova (Centaurea cyanus), 10 g sjemena komorača (Foeniculum vulgare), 10 g crnjike (Nigella sativa) i 5 g kičice (Centaurium erythraea), ostavite poklopljeno 10 minuta, procijedite te popijte toplo i na gutljaje. Popijte po šalicu čaja ujutro rano prije doručka i navečer, i to šest tjedana od kraja veljače do sredine travnja i od sredine listopada do kraja studenoga. Čaj je iznimno djelotvoran u poticanju „pozitivnih misli”. Istodobno se treba moliti, oprostiti drugima i željeti im svako dobro kao i sebi.

Iscjedina divljega pelina (Artemisia vulgaris). U ljekarni nabavite tinkturu od divljega pelina pa na dan uzmite 10 kapi na komadiću kruha, dobro sažvačite i onda pojedite. Ako je riječ o strahu od polaganja ispita ili nekog javnog nastupa, uzmite 10 kapi pelina na komadić kruha, dobro sažvačite i tek onda pojedite. Činite to pola sata prije ispita ili javnog nastupa. Kapi se mogu staviti i u malo vode, zadržite takav gutljaj minutu u ustima pa progutajte.

Sjeme crnjike (Nigella sativa). Svako jutro sažvačite 5-10 sjemenki crnjike. On uklanja strah i daje hrabrost, želju za životom.

Ulje od citrusa (Citri aurantii aetheroleum). Biljka pripada porodici citrusa, a slična je limunu. Od 100 kg plodova dobije se pola litre eteričnog ulja koje uklanja strah, poboljšava raspoloženje, oslobađa grčeva, liječi rane i ubija bacile. Ujutro popijte čašu svježega soka od citrusa ili uzmite 10 kapi eteričnog ulja (nabavite u ljekarni) na komadiću kruha, dobro sažvačite i tek onda pojedite.

Čaj od jaglaca (Primula veris). Sveta Hildegarda Bingenška (1098.-1179.) preporučuje u slučaju velike tuge da se tijekom tri tjedna ujutro rano i navečer popije po šalicu čaja od jaglaca. U šalicu vrele vode stavite dvije male žlice mješavine jaglačevih cvjetova i listova, ostavite 10 minuta poklopljeno, procijedite, a kad se malo ohladi dodajte med te popijte toplo i na gutljaje.

Čaj od Isusove krune (Passiflora incarnata). Stavite dvije male žlice Isusove krune u šalicu vrele vode, ostavite 15 minuta poklopljeno, procijedite te popijte toplo i na gutljaje. Popijte samo jednu šalicu čaja ujutro pola sata prije doručka. On uklanja strah, nervozu i grčeve u želudcu koji su nastali zbog nervoze i straha.

Vino od zimzelena. Stavite 50 g suhog lišća zimzelena (Vinca minor) u litru prirodnoga domaćega vina, kuhajte 2-3 minute i odmah procijedite. Kad se ohladi toliko da se može piti, dodajte 100 g pravog meda i miješajte dok se ne otopi. Dobro zatvorite i spremite u hladnjak. Prije doručka, ručka i večere popijte po jednu likersku čašicu. To pomaže kod depresije, a ujedno jača organizam, izbacuje mokraću te čisti i razrjeđuje krv.

Vino od angelike. U litru dobroga crnog vina stavite 25 g sitno nasjeckanog svježega angelikina (Angelica archangelica) korijena i 25 g mladih izdanaka iste biljke, ostavite osam dana na prozoru, procijedite, ulijte u bocu i spremite na tamno mjesto. Poslije doručka, ručka i večere popijte po likersku čašicu. Pomaže kod svih depresivnih stanja.

Prah od korijena crvenoga ginsenga (Panax ginseng). Kod teške depresivne epizode 30 dana prije doručka, ručka i večere uzmite po malu žlicu praha korijena crvenoga ginsenga. Umjesto praha možete uzimati i kapsule.

Hladno tuširanje. Svaku večer prije spavanja dobro se istuširajte hladnom vodom. Preko dana je korisno nekoliko puta pustiti da preko ruku sve do lakata teče hladna voda. Terapija je djelotvorna kod depresije i za osobe obuzete tugom jer pomaže da se duševno opuste i razvesele.

Ulje Oruj-3. Kod depresija i teških strahova zatiljak vrata namažite mojim uljem Oruj-3. Time se ugrije zatiljak, pojača cirkulacija u vratu i glavi, a depresija i strahovi postupno nestaju.

Prehrana. Izbacite alkohol i nikotin. Iznimno je važno da jedete hranu koja sadržava mnogo vitamina A, B i D, folnu kiselinu, puno minerala, a posebno kalcija, magnezija, cinka, fosfora, nezasićenih masnih kiselina, biljnih bjelančevina. Jedite što više sirovo voće i povrće, osobito avokado, papaju, mango, banane i kivi. Šećeraši ne smiju jesti avokado. Preporučujem i ječam, kruh od žitarice dinkel (pir), marelicu, naranču, artičoku, mrkvu, luk, alge, pivski kvasac, lavandu, matičnjak, ružmarin, mirisavu kadulju i majčinu dušicu.

Gornji tekst je izvadak iz knjige fra Jure Marčinković “Ljekaruša”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.

Bitno.net