POGLEDAJTE PREKRASNE FOTOGRAFIJE IZ 'SIKSTINSKE KAPELE SREDNJEG VIJEKA' FOTO Restauracija otkrila ljepotu tisuću ranokršćanskih freski u jednoj od najstarijih rimskih crkvi Rimska crkva Santa Maria Antiqua jedna je od najstarijih crkvi posvećenih Blaženoj Djevici Mariji i pravi biser ranokršćanskog sakralnog graditeljstva. Ova srednjovjekovna “Sikstinska kapela” nalazi se u podnožju Palatina na prostoru rimskog Foruma, a nastala je u šestom stoljeću kada je nekadašnja građevina iz vremena cara Domicijana pretvorena u bogoslužni prostor. Bila je to druga crkva izgrađena u središtu religijskog i političkog života staroga Rima, nakon što je nekoliko desetljeća ranije ondje podignuta crkva svetih Kuzme i Damjana. U tom se razdoblju Rim nalazio pod vlašću Bizanta čiji su umjetnici u ovoj crkvi ostavili svoj umjetnički trag – prekrasne ranosrednjovjekovne freske koje su zahvaljujući nedavnoj restauraciji zadobile novi sjaj. U crkvi se nalazi i najraniji rimski prikaz Svete Marije Kraljice iz 6. stoljeća. Početkom osmoga stoljeća, u vrijeme pape Ivana VII., crkva je služila kao sjedište rimskog biskupa, a svoj su trag u njezinoj obnovi ostavili pape Martin I., Zaharija, Pavao I. i Hadrijan I. Nakon potresa 847. godine crkva je napuštena zbog urušavanja, a u njezinoj blizini papa Leon IV. dao je podići novu crkvu imena Santa Maria Nova (Danas je to crkva svete Franciske Rimske). Crkva Santa Maria Antiqua ponovno je stradala u vrijeme normanskih osvajanja, a na njezinom je mjestu 1617. godine izgrađena crkva svete Marije Osloboditeljice. Godine 1900. ta je crkva srušena kako bi se pristupilo obnovi stare crkve. Posljednja restauracija koja je trajala od 1980. do 2012. godine javnosti je otkrila drevne mozaike i freske, među kojima je i najstariji prikaz svetog Nikole u zapadnoj umjetnosti. Na površini od oko 250 četvornih metara nalazi se oko 1000 freski nastalih u razdoblju od 6. do 9. stoljeća s prikazima svetaca, mučenika, papa i vladara. Osobito su važne freske nastale prije ikonoklastičke krize koja je na Istoku ostavila pustoš, a na temelju kojih možemo bolje upoznati bizantsku umjetnost. Foto: Wikimedia Miodrag Vojvodić | Bitno.net Podijeli:
EKSKLUZIVNO ZA BITNO.NET Svjedočanstvo majke čija je beba rođena čudesnim zahvatom na Rebru: ‘Bog je u moje srce spustio nevjerojatan mir’
TONČI MATULIĆ O EUTANAZIJI (3) Kršćanski govor o patnji i smrti – izlaz iz začaranog kruga očaja i beznađa
NOVA RECENZIJA Prolog pjesmarice Boba Dylana: novo izdanje ‘The Bootleg Series’ kao dokument početka jedne velike glazbene priče
TONČI MATULIĆ O EUTANAZIJI (2) Od individualizma do indiferentizma: Zašto kultura života uzmiče pred kulturom smrti?