OSLIKAO JU JE GIOTTO

Među novim kulturnim znamenitostima pod zaštitom UNESCO-a je i ova prekrasna kapela u Padovi, provjerite zašto

Veličanstvena padovanska Cappella degli Scrovegni upisana je na listu svjetske baštine!

Bitno.net

Podijeli:

UNESCO-ov Odbor za svjetsku baštinu odabrao je novih pet svjetskih kulturnih znamenitosti koje će biti upisane na popis svjetske baštine. Četiri svjetske kulturne znamenitosti nalaze se u Europi, a jedini neeuropski predstavnik je kulturno područje Ḥimā u Saudijskoj Arabiji. Na UNESCO-ovoj listi tako se od sada nalazi i osam vjerskih i svjetovnih građevinskih kompleksa unutar zidina povijesnog grada Padove podijeljena na četiri područja: kapela Scrovegni i eremitska crkva; srednjovjekovno trgovačko središte Padove s Palačom razuma, palačom Carraresi, Katedralnim trgom i krstionicom; kompleks bazilike sv. Antuna Padovanskog i konačno crkvica sv. Mihaela.

Među navedenim biserima svjetske umjetničke baštine osobitom ljepotom izdvaja se čuvena padovanska Capella degli Scrovegni poznata po freskama glasovitog umjetnika Giotta di Bondonea (1267. – 1337.), nastalima u razdoblju od 1303. do 1305. godine. Riječ je o monumentalnom ciklusu od 38 fresaka, u kojima je Giottov umjetnički izraz dosegnuo punu stvaralačku zrelost.

Kapela posvećena Svetoj Mariji Blagostivoj (Santa Maria della Carità) ime je dobila po bogatom bankaru Enricu Scrovegniju koji je 1300. godine kupio područje na kojemu je nekada stajala antička rimska arena, te ondje dao podići kapelu kako bi okajao očeve, a vjerojatno i svoje lihvarske grijehe. Enricova grobnica smještena je u apsidi kapele, a njegov se lik nalazi i na prikazu Posljednjeg suda.

Posljednji sud. Foto: Richard Martel | Flickr.com

Oslikavajući Kapelu, Giotto je trebao slijediti izuzetno kompleksan ikonografski i teološki program koji, uz majstora, otkriva prisutnost teologa izuzetne doktrinarne sofisticiranosti. U tadašnjoj atmosferi punoj očekivanja koja zrači iz prvog Jubileja u povijesti Katoličke Crkve, odnosno Svete godine koju je proglasio papa Bonifacije VIII. u veljači 1300. godine, Kapela na svojim freskama donosi povijest spasenja, Božju pomirbu s čovječanstvom i ukazuje na put kojim čovjek mora kročiti kako bi se mogao nadati spasenju.

Nebesko plavi bačvasti svod kapele podijeljen je na dva dijela, u čijim je središtima s jedne strane medaljon s likom Krista, a s druge s likom Bogorodice s Djetetom. Oko njih se nalazi osam medaljona (simbol vječnosti i novoga stvaranja započetog Uskrsnućem) s prikazima sedam starozavjetnih proroka i sv. Ivana Krstitelja.

Foto: Richard Martel | Flickr.com

Na zapadnoj strani iznad ulaza u kapelu smješten je prikaz Posljednjeg suda, a na istočnoj iznad glavnog luka prikazano je Navještenje. Zidovi kapele podijeljeni su na četiri razine: gornja sadrži prikaz scena iz života Blažene Djevice Marije, dok su središnja dva reda posvećena prizorima iz Kristova života. Poseban dodatak predstavljaju freske koje oslikavaju legende iz života sv. Joakima nastale na temelju „Zlatne legende“ (Legenda aurea) bl. Jakova Varaginskog, talijanskog dominikanca i hagiografa, te nadbiskupa Genove iz 13. stoljeća. Na posljednjoj, četvrtoj razini, nalaze se freske s alegorijskim prikazima sedam poroka i sedam kreposti. Krepostima svladavamo poroke i napredujemo prema nebeskoj sreći.