Prof. dr. Kuzma Kovačić akademski je kipar bogatog opusa s više od trideset godina rada i umjetničkog stvaralaštva.

KuzmaFoto: IKA
U Verbumovoj knjižari sv. Frane u Splitu održan je 26. lipnja Susret s autorom na kojem je gostovao prof. dr. Kuzma Kovačić, akademski kipar bogatog opusa s više od trideset godina rada i umjetničkog stvaralaštva. Susret je moderirala Jelena Hrgović.

Riječ je o autoru čiji je rad, ali i neumorni trud na polju kulture, umjetnosti i znanosti, doživio veliko priznanje primanjem za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 10. svibnja 2012. Ponajprije poznat kao akademski kipar, tvorac velikog broja umjetničkih djela od kojih neka rese i Vatikanske muzeje, Kuzma Kovačić se za taj poziv odlučio u ranoj dobi, nadahnut vjerom koja ga je u najvećoj mjeri usmjeravala na umjetnost. Kasnije se u majstorskim radionicama kipara okušao i sam što ga je utvrdilo u odluci da pohađa studij kiparstva na Sveučilištu u Zagrebu.

Kao mladom umjetniku povjeren mu je zadatak da se okuša u izradi vratnica hvarske katedrale. Djela Kuzme Kovačića rese muzeje, prostore i javne površine velikog broja gradova u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini, pa i u Vatikanu. Kuzma Kovačić autor je i Oltara domovine na Medvedgradu ponad Zagreba te kipova nekim znamenitim povijesnim ličnostima poput onoga Antunu pl. Mihanoviću u Gatima iznad Omiša, fra Pavlu Vučkoviću u Sinju, dr. Franji Tuđmanu u Škabrnji itd. Istaknuo je kako su takvi radovi osobita umjetnička djela koja traže dublje poznavanje i istraživanje tih osoba, a koja, premda su umjetnička djela, u prvom redu moraju oslikavati upravo te znamenite osobe koje će svjedočiti tamo gdje budu postavljena kako domaćima, tako i strancima koji će u njima prepoznati ono što je jednom narodu važno.

“Mala umjetnička djela” Kuzme Kovačića svakodnevno su u rukama ljudi bez da i razmišljaju o tome tko ih je osmislio. Naime, akademski kipar Kuzma Kovačić autor je optjecajnog kovanog novca, kao i prvoga zlatnog i srebrenog novca te drugih zlatnika i srebrnjaka Republike Hrvatske. Dugogodišnji profesor na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu član je i Senata Sveučilišta u Splitu što ga čini bliskim tematici akademske zajednice i njenog utjecaja na društvo u kojem živimo. Istaknuo je kako drži da su akademska zajednica pod okriljem Sveučilišta baš kao i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti institucije koje djeluju na očuvanju vrijednosti i da su vidljivi pozitivni pomaci. U mladim kiparima koji su stasali na Sveučilištu u Splitu vidi veliki potencijal hrvatske kulture.

Na znanstvenoj razini Kovačić je prisutan na različitim simpozijima i tribinama gdje se tematizira pitanje nacionalnog identiteta u kontekstu globalizacije. Istaknuo je kako se odaziva gdje god može jer smatra da je važno da umjetnici na svoj način posvjedoče istinu i da je njihova dužnost da ukažu na probleme i moguća rješenja određenih problema u društvu. Umjetnost na osobit način u službi izgradnje nacionalnog identiteta, zaključio je Kovačić.

Trenutačno je angažiran na prikupljanju i sortiranju građe za vlastitu monografiju, a pred njim je i nekoliko kiparskih radova. Upitan postoji li još neko djelo ili spomenik koji bi želio napraviti, rekao je kako bi želio sudjelovati u realizaciji spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, braniteljima i slobodi za koji bi želio da bude postavljen na splitskoj rivi jer je to pravo mjesto za takav spomenik. (ika/bitno.net)