Prof. dr. sc. fra Ivan Karlić nagrađen je Državnom nagradom za znanost za 2022. godinu za svoju knjigu Bogočovjek Isus Krist – 2. Mesija, Sin Božji i Spasitelj u izdanju Kršćanske sadašnjosti. Državna nagrada za znanost nagrada je koju Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimno važna znanstveno-istraživačka dostignuća i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstveno-istraživačkog rada državljanima Republike Hrvatske, a dr. sc. Ivan Karlić nagrađen je odlukom na sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 13. studenoga 2023.

Knjiga Bogočovjek Isus Krist – 2. Mesija, Sin Božji i Spasitelj drugi je svezak Karlićeve kristologije (prvi svezak, Uvod u kristologiju, objavljen je 2001., postavši standardnim sveučilišnim i znanstvenim uvodom u kristologiju na našem jezičnom prostoru), a nastao je nakon dvadesetak godina autorova bavljenja tom temom, kristološkim promišljanjima i predavanjima kolegija Kristologija na nekoliko teoloških učilišta u Hrvatskoj i izvan nje, a ponajviše na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi kao profesor dogmatske teologije, nastavnik i pročelnik Katedre dogmatske teologije. Objavljena je, znakovito, o 100. obljetnici prve i dosad jedine objavljene kristologije na hrvatskome jeziku prof. dr. Ivana Bujanovića – Kristologija i soteriologija ili nauk katoličke crkve o Utjelovljenom Sinu Božjemu i Djelu Otkupljenja.

Kapitalno izdanje autorova znanstvenog rada i djelovanja Bogočovjek Isus Krist – 2. Mesija, Sin Božji i Spasitelj ujedno je i znanstveno djelo i sveučilišni priručnik te se može držati prvom hrvatskom suvremenom kristologijom, od trajnoga i povijesnoga značenja za hrvatsku kristološku misao i teološko-literarno stvaralaštvo. 

Autor u knjizi iznosi temeljne sadržaje dogmatske, odnosno biblijske kristologije i njezina povijesno-dogmatskog razvoja, što su ujedno dva osnovna dijela knjige: Otajstvo Isusa Krista u Svetom pismu u perspektivi odnosa biblijske i dogmatske teologije i Povijesno-dogmatski razvoj kristologije.

Karlić je temi pristupio sustavno, analitičko-sintetički, dijakronijski i sinkronijski, kontekstualno, aktualizacijski i interdisciplinarno, koristeći se svim poznatim znanstveno-istraživačkim i prezentacijskim postupcima koje je u određenim razradama i prikazima smatrao potrebnim i prikladnim, što je prepoznato i u stručnim krugovima i u konačnici nagrađeno Državnom nagradom za znanost za 2022. godinu.

O sadržaju

Knjiga iznosi temeljne sadržaje dogmatske, odnosno biblijske kristologije i njezina povijesno-dogmatskog razvoja. To su i dva glavna dijela ove knjige. Prvi je dio posvećen biblijskom kristološkom govoru: polazi se od Starog zavjeta koji pripravlja i najavljuje dolazak Isusa Krista i u Njemu nalazi svoje ispunjenje. Potom slijedi novozavjetna kristologija s uvodnim govorom o povijesnom okružju Isusa iz Nazareta Krista, što bi trebalo pomoći boljem shvaćanju Njegova navještaja, smisla Njegova poslanja te sâmu Njegovu osobu. Relevantnost i izvornost teme ove knjige ogledava se, između ostaloga, u činjenici da ova tematika na ovako sveobuhvatan, temeljit i sustavan način nije obrađena ni ranije, a ne postoji ni adekvatna komparacija u suvremenosti, kako u pogledu autorskih, tako ni prijevodnih izdanja na hrvatskom jeziku. Knjiga je namijenjena znanstvenicima sa širokog područja teoloških znanosti, studentima filozofije i teologije, religiologije, politike, psihologije i sociologije, znanstvenicima različitih područja humanističkih, antropoloških i umjetničkih znanosti, posvećenima interdisciplinarnom istraživanju fenomena kršćanske filozofije i teologije te religioznosti i pastoralne duhovnosti. Osim što se u knjizi vodi računa o praktičnom značenju kristologije, shvaćene kao podrijetlo, povijest i razvitak nauka o otajstvu Isusa Krista, s naglaskom na znanstvenom pristupu, ona je na vrlo uspješan način ispunila dva polazišna kriterija u pristupu osobi Isusa Krista, istražujući i na vrlo suvremen način pokazujući te u izvjesnoj mjeri i dokazujući kako njegovu povijesnost, tako i njegovu univerzalnost.

U prikazu knjige u Bogoslovskoj smotri (Vol. 92 No. 4, 2022.), dr. sc. Stjepan Brebrić ističe da je prvi dio posvećen biblijskom kristološkom govoru. „Započinje Starim zavjetom koji pripravlja i najavljuje dolazak Isusa Krista, u kojemu nalazi svoje ispunjenje, što će autor potkrijepiti teološkom analizom mesijanske nade kod proroka Izaije. Ukazuje na nemogućnost doslovne ‘kristologije Staroga zavjeta’, ali isto tako i na nemogućnost potpunog razumijevanja događaja Isusa Krista prema tome kako ga predstavljaju novozavjetni spisi, ako se pritom ne uzima u obzir starozavjetna ekonomija spasenja, koja ima propedeutsku ulogu za Kristov dolazak. Slijedi novozavjetna kristologija, koja otpočinje istraživanjem povijesnog okružja Isusa iz Nazareta s ciljem boljeg razumijevanja njegova navještaja, poslanja i same osobe Bogočovjeka. U nastavku autor izlaže tradicionalnu kristološku temu otajstva utjelovljenja Isusa Krista (95 – 140), što nije toliko uobičajeno u suvremenoj kristologiji koja uglavnom slijedi tzv. ‘kristologiju odozdo’“, piše dr. sc. Stjepan Brebrić te nadalje navodi:

„U drugom dijelu knjige Karlić je sustavno i pregledno izložio cjelokupan povijesno-dogmatski razvoj kristologije. Tu je potrebno uvažiti unutarnju povezanost i komplementarnost knjige s prvim kristološkim sveskom autora, u kojem je o prosvjetiteljstvu, racionalizmu i modernizmu, sve do prve polovine XX. stoljeća, već prethodno iscrpno pisao. (…) Dakako da je posebna pažnja posvećena crkvenim koncilima u patristici, jer njihovo artikuliranje kristološke ispovijesti vjere u Crkvi od presudnog je značenja za povijesnodogmatski razvoj kristologije. U sljedećim poglavljima knjige Karlić prikazuje i istražuje srednjovjekovnu i skolastičku kristologiju, s posebnom pažnjom prema značajnijim teolozima toga razdoblja koji su dali značajan doprinos daljnjem razvoju kristologije, a među kojima autor naročito uz pojavu tzv. »prosjačkih redova« ističe i vrednuje djelo onih pojedinca i skupina koji su se kristološku misao trudili pretvoriti u konkretan život. Nakon preglednog uvida u bogatstvo kristologije skolastičkoga razdoblja, autor prelazi na sustavno izlaganje kristologije povijesnog razdoblja, koje je s jedne strane obilježeno protestantskom reformacijom, a s druge strane Tridentskim koncilom, čime i zaključuje povijesnodogmatski kristološki itinerarij“, istaknuo je među ostalim glavni urednik Kršćanske sadašnjosti dr. sc. Brebrić u Bogoslovskoj smotri o sadržaju knjige fra Karlića.

Knjiga Bogočovjek Isus Krist – 2. Mesija, Sin Božji i Spasitelj može se pronaći u svim knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.

O autoru

Ivan Karlić (OFMConv.) rođen je 1962. u Vinkovcima. Osnovnu školu pohađao je u Vođincima (VK), a Interdijecezansku gimnaziju u Zagrebu. Studij filozofije i teologije započeo je na KBF-u u Zagrebu i nastavio na Papinskom teološkom fakultetu Sv. Bonaventure u Rimu, gdje je 1988. i diplomirao teologiju. Na istom je fakultetu specijalizirao dogmatsku teologiju (smjer: kristologija) i 1995. stekao doktorat obranivši disertaciju na temu: Il Gesù della storia nella teologia di Jürgen Moltmann. Predavao je dogmatske kolegije na više učilišta u domovini i kao gost-profesor u inozemstvu (Italija i Rumunjska), a od 2000. uposlen je i predaje na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu. Pročelnik je Katedre za dogmatsku teologiju i voditelj specijalizacije u dogmatskoj teologiji na doktorskom studiju.

Objavio je do sada 12 autorskih knjiga, tri knjige/monografije je sa suradnicima priredio za objavljivanje, a napisao više od 60 znanstvenih te više stručnih i publicističkih članaka. Sudjelovao je na mnogo međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, bio je voditelj i suradnik na nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata, a član je više međunarodnih i domaćih znanstvenih društava.

Posebno područje interesa su mu suvremena teologija i kristologija, tj. kako ih približiti današnjem čovjeku da bi bile razumljivije i prihvatljivije, kako bi se mogle „prevesti“ u konkretni i svakodnevni život. Drugim riječima, što i kako suvremena teologija/kristologija mogu učiniti na humanizaciji današnjeg čovjeka i društva (kršćanstvo i humanizam).