KLANJAM TI SE SMJERNO, PUSTI MREŽE TE...

Nakon što smo saznali kako je nastao ‘Krist na žalu’, donosimo još nepoznatih detalja o poznatim crkvenim pjesmama

Otkrivamo (ne)poznate detalje o poznatim pjesmama koje vjerojatno čine dio glazbenog repertoara u svim našim crkvama!

Foto: Shutterstock.com

1. Franz Schubert – Svet, svet, svet / Klanjam ti se smjerno

U brojnim se našim crkvama na melodiju za himan “Svet” iz glasovite “Njemačke mise” austrijskog skladatelja Franza Schuberta pjevaju riječi veličanstvenog himna svetog Tome Akvinskog “Klanjam ti se smjerno”. I premda slavni njemački skladatelj vjerojatno nije mogao ni pomisliti da će netko ispod njegovih nota potpisati Akvinčeve stihove, vjerujemo kako mu to ne bi nimalo smetalo.

Uživajte u Schubertovu izvornom djelu u izvedbi pravoslavnog zbora iz Novosibirska!

2. Franz Schubert – Zum Eingang / K’o košuta

Osim što smo od Franza Schuberta posudili melodiju himna “Svet”, poslužili smo se i ulaznom pjesmom iz već spomenute “Njemačke  mise” kako bismo umjesto stihova austrijskog profesora fizike, knjižničara i pjesnika Johanna Philippa Neumanna, na njezinu melodiju ispjevali prekrasne riječi Psalma 73: “Kao što košuta žudi za izvor-vodom, tako duša moja čezne, Bože, za tobom…”

Poslušajte početak “Njemačke mise” u izvedbi vokalnog ansambla Largentière, a potom pročitajte tekst Rogera Scrutona o Franzu Schubertu!

3. Georg Friedrich Händel – Zadok the Priest / The Champioooooooooons :)

Nema ljubitelja nogometa koji nakon prvih nekoliko taktova neće prepoznati himnu najprestižnijeg klupskog natjecanja – Lige prvaka. Prema istraživanju iz 2013. godine, čak 98 posto Europljana prepoznaje ovu svjetski poznatu skladbu i povezuje ju s nogometom. Međutim, zasigurno mnogo manji broj razumije njezin tekst, a još manji poznaje njezinu povijest.

Skladba kojoj se jednako vesele nogometaši i ljubitelji nogometa, nastala je 1992. godine zahvaljujući britanskom skladatelju Tonyju Brittenu. No, zapravo, riječ je o Brittenovu spretnom aranžmanu jednoga od četiri glasovita krunidbena himna poznatog skladatelja Georga Friedricha Händela poznatog pod nazivom “Svećenik Zadok” (Zadok the Priest), napisanog za krunidbu britanskog kralja Georgea II. 1727. godine.

Naime, čelnici nogometne federacije željeli su “nešto klasično i sa zborom”, kako bi natjecanju dali uzvišeni karakter, a Britten im je poslao nekoliko poznatih klasičnih skladbi među kojima i spomenuti krunidbeni himan koji se naručiteljima najviše svidio. Britten je, naravno, izmijenio i originalne riječi preuzete iz Prve knjige o kraljevima (1Kr 1, 39), a koje govore i o pomazanju kralja Salomona. Njihovo su mjesto zamijenile riječi na tri službena jezika UEFA-e – engleskom, francuskom i njemačkom.

Biblijski, kršćanski korijeni Europe odražavaju se tako i u himni najpoznatijeg nogometnog natjecanja na svijetu koju možete poslušati u izvedbi Simfonijskog orkestra BBC-ja i Simfonijskog zbora pod ravnanjem sir Andrewa Davisa!

4. Johann Sebastian Bach / Charles Gounod – Preludij / Ave Maria

Latinski oblik najpoznatije molitve u čast Blažene Djevice Marije – “Ave Maria – Zdravo Marijo” – uglazbili su brojni skladatelji, a nekoliko ih je zbog svoje izrazite ljepote postalo neizostavan dio obreda sakramenta ženidbe. Među njima je i “Ave Maria” francuskog skladatelja iz doba romantizma Charlesa Gounoda, izvorno objavljena 1853. godine pod nazivom “Méditation sur le Premier Prélude de Piano de S. Bach”. Kao što sam naziv govori, riječ je o skladbi, točnije prvom preludiju slavnog J. S. Bacha iz njegove zbirke preludija i fuga “Dobro ugođeni klavir”, u koju je Gounod ugradio melodiju svoje “Ave Marije”.

Gounodova melodija najprije je poslužila za riječi pjesme “Le livre de la vie” (Knjiga života) francuskog pjesnika Alphonsea de Lamartinea, da bi ju 1859. godine glazbeni nakladnik Jacques Léopold Heugel objavio s latinskim tekstom “Ave Maria”.

Ovu prekrasnu skladbu dvojice skladatelja poslušajte u izvedbi slavne Marije Callas!

5. Židovska – Oyfin Pripetshik / Pusti mreže te

Nema mise koju animiraju djeca ili mladi, a da se na njoj ponekad ne otpjeva prekrasna pjesma “Pusti mreže te”. No svatko tko je gledao Spielbergov film “Schindlerova lista” sjetit će se ove dirljive i pomalo melankolične melodije i pomisliti kako je njezin autor vjerojatno Židov. I naravno, bit će u pravu.

Riječ je o Marku Markovichu Warshavskom, pjesniku i skladatelju rođenom u Odesi 1848. godine koji je nakon susreta s poznatim židovskim odvjetnikom iz Kijeva, Sholemom Aleichemom, kojega su njegove pjesme napisane na jidišu oduševile, svoje pjesme uz odvjetnikovu financijsku pomoć odlučio izdati. “Da ne znam da si ih ti napisao i uglazbio, pomislio bih da sam ih čuo od svoje majke”, kazao mu je Aleichem. Među najpoznatijim pjesmama je svakako “Oyfin Pripetshik” u kojoj je Markovich na prekrasan način opjevao rabina koji svoje učenike poučava hebrejskom alfabetu, a sve kako bi mogli upoznati Toru, jer: “Sretan je onaj koji poznaje Toru. Što je više čovjeku potrebno?”

Na Markovichevu melodiju nama dobro poznate riječi “Pusti mreže te i sve poslove…” napisao je, koliko smo uspjeli doznati, prije tridesetak godina autor koji je želio ostati nepoznat i tako “pokrstio” ovu židovsku skladbu, na čemu smo mu iskreno zahvalni, budući da su riječi ove pjesme doista dostojne prekrasne Markovicheve melodije!

Poslušajte ovu skladbu u njezinom izvornom obliku!

Na ognjištu gori vatra, a u kući je toplo. Rabin malenu djecu poučava alfabetu.
Pogledajte, djeco, upamtite, mili moji, ono što ovdje učite.
Ponavljajte i opet ponavljajte “Kamec, Alef, o”!
Učite, djeco, s velikim oduševljenjem. Ja vas poučavam.
Onaj među vama koji prvi nauči hebrejski izgovor, dobit će zastavicu.
Učite, djeco, ne plašite se! Svaki početak je težak.
Sretan je onaj koji poznaje Toru. A što je više potrebno?
Kad odrastete, djeco, shvatit ćete sami koliko suza leži u ovim slovima i koliko žalovanja.
Kad vi, djeco, budete podnosili progonstvo i budete iznemogli, svoju snagu crpite iz ovih slova! Gledajte u njih!

6. Cesareo Gabarain – Pescador de Hombres / Krist na žalu

Nakon što je u popularnoj emisiji Hrvatskog katoličkog radija “Sacro ritam” nedavno gostovao vlč. Mijo Gabrić, bubnjar poznatog VIS-a Žeteoci, brojni su vjernici doznali kako je jedna od najpopularnijih duhovnih pjesama “Krist na žalu”, koju gotovo svi pripisuju velikom papi Ivanu Pavlu II., zapravo djelo španjolskog salezijanca Cesárea Gabaráina koji ju je pod imenom “Pescador de Hombres” (Ribar ljudi), napisao 1974. godine.

Kao što je u svojem članku napisao Goran Andrijanić, ova pogrešna pretpostavka nastala je vjerojatno zbog činjenice da je poljska verzija pjesme pod nazivom “Barka” bila Papina omiljena pjesma, te zbog toga vrlo često bila izvođena na njegovim pastoralnim pohodima. To je potvrdio i sam papa Ivan Pavao II. tijekom apostolskog pohoda Poljskoj 2002. godine, ispričavši kako ga je upravo ona pratila te 1978. kada je iz domovine otišao na konklave u Rim, gdje će biti izabran za papu.

“Imao sam je u ušima dok sam slušao rezultat glasovanja na konklavi i nikada se nisam rastajao od nje. Ta pjesma je bila sjećanje na moju domovinu i često me tamo vodila”, rekao je tada sv. Ivan Pavao II.

Pjesma koja je vrlo brzo osvojila svijet prevedena je na skoro 80 jezika, a na hrvatski jezik, prema poljskoj verziji, preveo ju je vlč. Gabrić. U razgovoru sa Slavkom Nedićem otkrio nam je i kako je nastao prepjev ove prekrasne pjesme:

“Ja sam u to vrijeme s Lukom Depolom radio u Malom Koncilu. Surađivali smo sa svim svjetskim časopisima tog tipa. I tako nam je, nedugo nakon što je kardinal Wojtyla postao papa Ivan Pavao II., u jednom poljskom časopisu stigla pjesma ‘Barka’ za koju je navedeno da ju novi papa jako voli. Nitko od nas nije znao poljski pa sam čekao neku priliku, a ona se dogodila ubrzo. Išao sam na službeni put s dr. Josipom Ladikom u Beč. Spavali smo u samostanu časnih sestara. Tamo je bila jedna časna sestra iz poljske koja mi je na njemački prevela sadržaj pjesme. Odmah nakon povratka u Zagreb u vrlo kratkom vremenu napravio sam prepjev. Španjolski original tada nisam poznavao pa sam na osnovu prijevoda teksta koji mi je dala časna napravio svoj hrvatski tekst. Kad ga danas poslušam zadovoljan sam, premda bih par stvari promijenio, ali eto, ljudi su ga prihvatili i pjesma se pjeva u raznim prigodama i obradama. Sretan sam zbog toga, a vjerujem i autor Cesáreo Gabaráin”, kazao je vlč. Gabrić. Mi smo sigurni kako je vlč. Gabarain zadovoljan i zahvalni smo vlč. Gabriću na izvrsnom prepjevu!

Poslušajte pjesmu “Pescador de Hombres”!

A evo i prijevoda izvornog teksta španjolskog salezijanca:

Ribare ljudi, dolaziš na obalu. Ne tražiš mudrace niti bogataše, samo želiš da te slijedim…
Pripjev: Gospodine, pogledao si me u oči, smiješeći se, rekao si moje ime.
U pijesku sam ostavio svoju lađu, zajedno s tobom potražit ću neko drugo more.
U pijesku sam ostavio svoju lađu, zajedno s tobom potražit ću neko drugo more.
Ti trebaš moje ruke, moj umor koji druge odmara, ljubav koju i dalje želim ljubiti…
Ti dobro znaš što želim, u mojoj lađi nema ni zlata ni mačeva, samo mreže i moja djela…
Ti, ribaru drugih mora, potpuna žudnjo duša koje čekaju, dobri prijatelju koji me tako zoveš…

(Prijevod: Magdalena Dermišek)

7. Borbena himna Republike / Kriste, u tvoje ime

Vjerujemo kako je svim našim čitateljima dobro poznata ova popularna “vjeronaučna” pjesma, no isto tako vjerujemo kako mnogima nije poznato kako je riječ o pjesmi čija je melodija najvjerojatnije nastala koncem 18. ili početkom 19. stoljeća u Sjevernoj Americi i to na tzv. Službi na otvorenom tijekom kojih bi kreativni sudionici u duhu već postojećih narodnih melodija, a nadahnuti propovijeđu ili molitvom, skladali jednostavne i lako pamtljive melodije ispod kojih bi potpisali prigodan tekst. Na melodiju pjesme “Kriste, u tvoje ime” tako je najprije pjevana pjesma pod nazivom “Say brothers, will you meet us?”, a čije riječi u prijevodu glase: “Recite, braćo, hoćete li se susresti s nama? Recite, ožalošćeni, hoćete li se susresti s nama? Recite, grešnici, hoćete li se susresti s nama? Recite, kršćani, hoćete li se susresti s nama?”, a svaki bi se stih ponovi tri puta, te zaključio riječima “Na kanaanskoj sretnoj obali!”.

Ovu manje popularnu verziju teksta 1861. godine zamijenile su riječi posvećene abolicionističkom vođi iz razdoblja Američkog građanskog rata Johnu Brownu, te je pjesma dobila naziv “John Brown’s Body”. Bila je to prava vojnička pobudnica koja pjeva o duši koja i nakon smrti “maršira naprijed”, s poznatim pripjevom “Glory, glory, aleluja!”.

Ipak, najpoznatija verzija teksta je ona iz 1862. koju je američka spisateljica Julia Ward Howe objavila u časopisu “The Atlantic Monthly” pod nazivom “The Battle Hymn of the Republic”, “Borbena himna Republike”. Ova je pjesma, s tekstom prepunim biblijskih referenci, vrlo brzo postala vojnička himna Sjedinjenih Država, a njezin tekst u prijevodu glasi:

Moje su oči vidjele slavu dolaska Gospodnjeg, On od grožđa gnjeva vino slatko pravi.
Odriješio je sudbonosnu munju svog hitrog mača, Njegova Istina dolazi!
Slava, slava, aleluja! Njegova Istina dolazi!

U plamenu stotina stražarnica vidio sam Njega, izgradili su mu oltar međ’ rosom večernjom i maglicom!
Pravednu riječ Njegovu čitati mogu pod svjetlom plamtećim prigušenim: Njegov dan dolazi!
Slava, slava, aleluja! Njegov dan dolazi!

Snažnu evanđeosku zapovijed pročitao sam među sjajnim redovima čelika:
“Kako se odnosite prema onima koji me mrze, moja će milost prema vama.
Neka Junak, rođen od žene, svojom petom zgazi zmiju jer Gospodin dolazi!
Slava, slava, aleluja! Jer Gospodin dolazi!

Dao je znak trublji koja neće nikad oglasiti povlačenje, On važe srca ljudi pred svojim Sudom.
O, budi brza, dušo moja, odgovori mu! budite ushićene noge moje! Naš Bog dolazi!
Slava, slava, aleluja! Naš Bog dolazi!

Međ’ ljiljana ljepotom naspram mora Krist je rođen, slavom međ’ grudima koja preobražava tebe i mene.
Umro je da nas učini svetima, mi umrimo da oslobodimo ljude, dok Gospodin dolazi.
Slava, slava, aleluja! Dok Gospodin dolazi!

Dolazi kao slava zore na valu, On je Mudrost moćnima, pomoć hrabrima.
Cio svijet bit’ će pod njegovim nogama, a duša vremena Njegov rob! Naš Bog dolazi!
Slava, slava, aleluja! Naš Bog dolazi!

(Prijevod: Marilena Babić)

S vremenom su uslijedile brojne verzije teksta, a među njima je i hrvatska verzija čiji je autor fra Inocent Mikić – franjevac sa zagrebačkog Kaptola koji je još kao mladi bogoslov sa svojom subraćom fra Petrom Antunom Kinderićem (orgulje), fra Cecilijem Ivanom Kinderićem (glas i truba), fra Hilarijem Radovanom Ćorićem (ritam gitara), fra Atanazijem Josipom Škvorcem (glas), fra Marcelom Ivanom Vojnovićem (solo gitara), fra Hermengildom Stjepanom Vrnabecom (bubnjevi), a kasnije fra Vitomirom Slavkom Zamudom (bubnjevi), osnovao franjevački VIS Prijatelji. Popularni franjevački sastav izdao je i tri singl ploče: “Poziv” i “Mama hvala”, “Na Kaptolu” i “Sreća”, te “Molitva” i “Modro nebo”.

Ovaj izrazito talentirani franjevac, pjesnik i prevoditelj, autor je ne samo teksta pjesme “Kriste, u tvoje ime” već i tekstova brojnih drugih popularnih duhovnih pjesama među kojima ističemo pjesme “Ja lutam presretan“, “Daj nam svima Duha svog”, “On među nas je došao” i “Znam da Tvoja ruka”. Uz prepjeve, fra Inocent je napisao i skladao pjesme “Samo malo sunca (Molitva)”, “Ta svjetla”, “Sreća” i Poziv”. Život fra Inocenta Mikića tragično je završio 12. svibnja 1978. godine, kada je na putu za Taizé stradao u prometnoj nesreći. Zahvalni smo Gospodinu što je našem narodu podario fra Inocenta, ali i brojne druge darovite i plodne tekstopisce i skladatelje koji su svoje talente podarili Njegovoj Crkvi!

Poslušajte pjesmu “The Battle Hymn of the Republic” u izvedbi Vojnog ansambla Sjedinjenih Američkih Država!

Ako su vam poznati još neki slični, zanimljivi primjeri, slobodno ih navedite u svojem komentaru!

Priredio: Miodrag Vojvodić | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 15. prosinca 2018.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Vjersko informiranje koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Možda vam se svidi