PREDIZBORNA ANALIZA
Istražili smo programe i stavove HDZ-a, Mosta i Domovinskog pokreta: evo u čemu su slični, a u čemu se razlikuju
I dok u ekonomskim pitanjima sve tri opcije stoje na lijevo-centrističkim pozicijama, analiza je pokazala da te stranke nisu podjednako konzervativne i desne u svojim stavovima
Foto: Shutterstock
U eri suvremene personalizirane politike u kojoj je medijski fokus usmjeren na političke vođe i njihove osobine, programi i pozicije političkih stranaka svjesno su potisnuti u drugi plan. No uredništvo portala Bitno.net odlučilo je dati važnost programima i pozicijama političkih stranaka smatrajući to iznimno važnim za donošenje informirane biračke odluke. U tu svrhu sastavljen je izborni upitnik koji je sadržavao 18 pitanja o relevantnim društveno-političkim temama. Pitanja su obuhvatila konkretne socijalno-ekonomske, vrijednosno-identitetske i povijesno-simboličke teme iz kojih je moguće utvrditi ideološku orijentaciju stranaka i koalicija koje se natječu na parlamentarnim izborima koji će se održati 5. srpnja. Upitnik je poslan na adrese šest vodećih političkih opcija u Hrvatskoj – Hrvatske demokratske zajednice, Restart koalicije, koalicije okupljene oko Domovinskog pokreta Miroslava Škore, Mosta nezavisnih lista, političke platforme Možemo! i i koalicije Stranke s imenom i prezimenom, Fokusa i Pametno.
U predviđenom roku dobili smo odgovore od Domovinskog pokreta i Mosta, dok od ostale četiri opcije nismo dobili odgovore na upitnik. Kako se jedine dvije opcije koje su poslale odgovore svrstavaju u stranke desnice, odlučili smo analizirati njihove preferencije, zajedno s preferencijama HDZ-a kojeg se također svrstava u desni dio političkog spektra. Stavove HDZ-a o temama iz našeg upitnika utvrdili smo na temelju njihova izbornog programa i izjava stranačkih i državnih čelnika. Pozicije stranaka i njihovu ideološku orijentaciju prikazat ćemo kronološkim redom pristizanja njihovih odgovora, odnosno prikupljanja i utvrđivanja stavova.
Domovinski pokret Miroslava Škore
U domeni socijalno-ekonomskih pitanja Domovinski pokret iskazao je neutralan stav u odnosu na smanjivanje državne potrošnje i broja zaposlenih u državnim i javnim službama. DP ne smatra da poslodavcima treba olakšati otpuštanje i zapošljavanje radnika te misli kako država treba osigurati socijalnu zaštitu nezaposlenim osobama. DP je također neutralan prema ideji privatiziranja što većeg broja državnih poduzeća. DP se protivi uvođenju poreza na nekretnine te smatra kako treba zabraniti rad trgovina nedjeljom. Iskazali su podršku jačanju ovlasti lokalne i regionalne samouprave, dok su neutralni prema ideji da država treba financirati obnovu potresom razrušenih kuća i stanova u Zagrebu i okolici.
U klasteru vrijednosno-identitetskih pitanja koja su u Hrvatskoj ključna za određivanje desnog i lijevog političkog identiteta, DP je iskazao protivljenje posvajanju djece od strane istospolnih parova. DP je neutralan u pogledu prava žena na pobačaj. Stranka smatra kako se vjeronauk treba predavati u osnovnim i srednjim školama, kao i da država treba financirati javne usluge koje pružaju institucije osnovane od strane vjerskih zajednica (škole, fakulteti, ustanove iz sustava socijalne skrbi). DP smatra da država treba financirati obnovu vjerskih objekata u Zagrebu i okolici koji su oštećeni u potresu. Stranka smatra kako zastupnici nacionalnih manjina izabrani u posebnoj izbornoj jedinici ne trebaju odlučivati o povjerenju Vladi i usvajanju državnog proračuna, podržava da hrvatski državljani koji žive izvan RH biraju više od tri zastupnika u Sabor te smatra kako o uvođenju eura trebaju odlučivati hrvatski građani na referendumu.
Vrijednosno-identitetskim pitanjima pridružili smo i potkategoriju povijesno-simboličkih pitanja, koja su u Hrvatskoj također važna za ideološku identifikaciju. DP je iskazao stav da Hrvatski sabor treba biti pokrovitelj komemoracije bleiburškim žrtvama te je protiv zabrane javne upotrebe grba Hrvatskih obrambenih snaga (HOS).
U skladu s navedenim pozicijama, Domovinski pokret možemo okarakterizirati kao prevladavajuće lijevo-centrističku stranku u pogledu socijalno-ekonomskih pitanja te kao čvrsto konzervativnu i desnu stranku u pogledu vrijednosno-identitetskih i povijesno-simboličkih pitanja.
Most nezavisnih lista
U domeni socijalno-ekonomskih pitanja Most je iskazao stav kako treba smanjiti državnu potrošnju i broj zaposlenih u državnim i javnim službama. Neutralni su u pogledu ideje da se poslodavcima treba olakšati otpuštanje i zapošljavanje radnika, kao i u odnosu na privatiziranje što većeg broja državnih poduzeća. Protive se uvođenju poreza na nekretnine te smatraju kako država treba osigurati socijalnu zaštitu nezaposlenim osobama i zabraniti rad trgovina nedjeljom. Most podržava jačanje ovlasti lokalne i regionalne samouprave te državno financiranje obnove kuća i stanova u Zagrebu i okolici koji su oštećeni u potresu.
U pogledu vrijednosno-identitetskih pitanja Most ne smatra da istospolnim parovima treba dopustiti posvajanje djece. Ta stranka ne podržava pravo žene na pobačaj. Most smatra kako se vjeronauk treba predavati u osnovnim i srednjim školama, kao i da država treba financirati javne usluge koje pružaju institucije osnovane od strane vjerskih zajednica. Podržavaju državno financiranje obnove vjerskih objekata u Zagrebu i okolici koji su oštećeni u potresu. Smatraju kako zastupnici nacionalnih manjina izabrani u posebnoj izbornoj jedinici ne trebaju odlučivati o povjerenju Vladi i usvajanju državnog proračuna. Most je neutralan prema ideji da hrvatski državljani koji žive izvan RH biraju više od tri zastupnika u Sabor te smatra kako o uvođenju eura trebaju odlučivati hrvatski građani na referendumu.
U potkategoriji povijesno-simboličkih pitanja Most se zalaže da Hrvatski sabor bude pokrovitelj komemoracije bleiburškim žrtvama i protiv je zabrane javne upotrebe grba HOS-a.
Prema navedenim pozicijama Most se može okarakterizirati kao pretežito lijevo-centrističku opciju u pogledu socijalno-ekonomskih pitanja, te kao čvrsto konzervativnu i desnu stranku u pogledu vrijednosno-identitetskih i povijesno-simboličkih pitanja.
Hrvatska demokratska zajednica
U području socijalno-ekonomskih pitanja HDZ je u pogledu državne potrošnje najavio kako će nastaviti „voditi odgovornu fiskalnu politiku koja se ogleda u uravnoteženom proračunu i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u“. U pogledu smanjenja broja zaposlenih u državnim i javnim službama HDZ-ov ministar uprave Ivan Malenica kazao je kako će se „daljnjom implementacijom digitalnih procesa, kao i prirodnim odljevom, broj zaposlenih u državnim i javnim službama postupno smanjivati“. Kad je riječ o tome treba li poslodavcima olakšati otpuštanje i zapošljavanje radnika, HDZ u svom izbornom programu navodi kako će „u dogovoru sa socijalnim partnerima redefinirati radno zakonodavstvo kako bi (…) osigurali dostojanstvene uvjete rada uz maksimalnu zaštitu poduzetnika i radnika“. Po pitanju privatiziranja što većeg broja državnih poduzeća HDZ je iskazao stav kako „sve udjele u onim tvrtkama u kojima kroz Skupštinu, Nadzorni odbor ili Upravu društva Vlada Republike Hrvatske nema utjecaj na kreiranje poslovne politike, treba staviti na tržište i prodati prvenstveno postojećim suvlasnicima, a ako među njima nema interesa, partnerima koji su zainteresirani za participaciju u vlasništvu“. HDZ u svom izbornom programu ne spominje uvođenje poreza na nekretnine, a već ranije je predsjednik stranke Andrej Plenković u intervjuu otklonio tu mogućnost. Kad je riječ o tome da država treba osigurati socijalnu zaštitu nezaposlenim osobama, HDZ u svom izbornom programu ističe kako će „osigurati podršku dugotrajno nezaposlenim osobama“. U pogledu zabrane rada nedjeljom HDZ u programu „predlaže 14 radnih nedjelja, a na poslodavcima će biti da odrede koje će to nedjelje biti“. U odnosu na jačanje ovlasti lokalne i regionalne samouprave Ivan Malenica je kazao kako „županije trebaju ostati“, napominjući kako su „dodatno ojačane povjeravanjem poslova državne uprave što im omogućava da budu motor daljnjeg regionalnog razvoja“. Za općine je kazao kako će se „razvrstati prema pravednim i jasnim kriterijima te će ih se poticati na udruživanje u obavljanju povjerenih poslova“. Na pitanje o državnom financiranju kuća i stanova stradalih u potresu HDZ je iskazao stav kako „svi mi moramo biti svjesni da vlasništvo, osim određenih prava, nosi i određene obveze“, kao i da će „država i jedinice lokalne i područne samouprave sufinancirati konstrukcijsku obnovu zgrada do određene razine sigurnosti“.
U domeni vrijednosno-identitetskih pitanja za utvrđivanje stava HDZ-a o dopuštanju posvajanja djece istospolnim parovima indikativna je izjava predsjednika HDZ-ova zastupničkog kluba Branka Bačića kako je ta stranka jasno iskazala svoj svjetonazor omogućavanjem udomljavanja heteroseksualnim osobama i neprihvaćanjem amandmana kojim bi se omogućilo udomljavanje istospolnim parovima. Za utvrđivanje stava HDZ-a o pravu žene na pobačaj indikativna je izjava njihova ministra zdravstva Vilija Beroša kako je „pravo na odabir apsolutno važno“. Može se zaključiti kako HDZ smatra da se vjeronauk treba predavati u osnovnim i srednjim školama jer je narodni zastupnik te stranke Petar Škorić izjavio kako „nećemo dopustiti izbacivanje vjeronauka iz škola“. Za utvrđivanje stava HDZ-a o tome trebali li država financirati javne usluge koje pružaju institucije osnovane od vjerskih zajednica indikativno je javno iskazano protivljenje te stranke revidiranju ili raskidanju ugovora sa Svetom Stolicom. Nismo uspjeli utvrditi stav HDZ-a o državnom financiranju obnove vjerskih objekata stradalih u potresu, no s obzirom na iskazani stav da će država do određene mjere sufinancirati obnovu kuća i stanova, takav se stav može pretpostaviti i u spomenutom pitanju. Za stav HDZ-a o tome trebaju li zastupnici nacionalnih manjina izabrani u posebnoj jedinici odlučivati o povjerenju Vladi i usvajanju državnog proračuna, indikativna je ranija izjava Andreja Plenkovića kako je „svako diskriminiranje zastupnika po njihovim pravima loše“. HDZ nije iskazao stajalište treba li povećati broj zastupnika u Saboru koje biraju hrvatski državljani izvan Hrvatske, no narodni zastupnik te stranke Miroslav Tuđman kazao je kako bi „prosječan broj glasova potreban za izbor 140 zastupnika trebao biti kriterij za određivanje broja zastupnika i u XI. izbornoj jedinici“. To bi značilo da se njihov broj ponovno određuje prema tzv. nefiksnoj kvoti, što može, ali i ne mora povećati broj zastupnika koje biraju hrvatski državljani izvan Hrvatske. Kad je riječ o stavu HDZ-a prema referendumu o uvođenju eura, Andrej Plenković je u nedavnom intervjuu kazao kako je referendum o euru formalno-pravno obavljen 2012. referendumskim izjašnjavanjem za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, te on smatra kako ne treba biti novog referenduma.
U potkategoriji povijesno-simboličnih pitanja može se zaključiti da HDZ podržava pokroviteljstvo Hrvatskog sabora nad komemoracijom bleiburškim žrtvama jer se tako izjasnio HDZ-ov predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Kad je riječ o zabrani javne upotrebe grba HOS-a, Andrej Plenković je u nedavnom sučeljavanju kazao kako je za dopuštanje insignija HOS-a u specifičnim trenucima komemoracija, ali drugdje ne.
Prema utvrđenim pozicijama HDZ-a, može se zaključiti kako je ta stranka prevladavajuće lijevo-centristička u socijalno-ekonomskim pitanjima te pretežito konzervativna i desno-centristička u pogledu vrijednosno-identitetskih i povijesno-simboličkih pitanja.
Završne napomene
Čitatelja bi svakako mogla zbuniti ova prevladavajuće lijevo-centristička orijentacija desnih stranaka u pogledu socijalno-ekonomskih pitanja. No to je razumljivo i očekivano jer se sve tri analizirane stranke ili smatraju demokršćanskima ili barem naginju prema demokršćanskoj orijentaciji. Demokršćanstvo je lijevo-centristička ideologija u pogledu socijalno-ekonomskih pitanja, naročito u zemljama s većinski katoličkim stanovništvom. Demokršćani u tim zemljama podržavaju aktivnu ulogu države u gospodarstvu i njezino vlasništvo nad određenim brojem poduzeća, državno financiranje socijalne zaštite građana te socijalno partnerstvo sa sindikatima i poslodavcima.
U pogledu vrijednosno-identitetskih i povijesno-simboličkih pitanja možemo zamijetiti da tri analizirane stranke nisu podjednako konzervativne i desne u svojim stavovima. S obzirom na ideološku bliskost tih stranaka u pogledu socijalno-ekonomskih pitanja, moguće je da će birači desnice razliku tražiti upravo u njihovim stavovima prema vrijednosno-identitetskim i povijesno-simboličkim pitanjima. Na koncu, odnos prema tim pitanjima i određuje ideološko i stranačko svrstavanje birača u Hrvatskoj.
*dr. sc. Jakov Žižić je politolog i asistent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu
Odgovori na izborni upitnik Bitno.net-a:
- Treba smanjiti državnu potrošnju i broj zaposlenih u državnim i javnim službama?
Domovinski pokret: Neutralno
Most: Slažemo se
- Treba ojačati ovlasti lokalne i regionalne samouprave?
Domovinski pokret: Slažemo se
Most: Slažemo se
- Poslodavcima treba olakšati otpuštanje i zapošljavanje radnika?
Domovinski pokret : Ne slažemo se
Most: Neutralno
- Treba privatizirati što veći broj državnih poduzeća?
Domovinski pokret: Neutralno
Most: Neutralno
- Treba uvesti porez na nekretnine?
Domovinski pokret: Ne slažemo se
Most: Ne slažemo se
- Država treba osigurati socijalnu zaštitu nezaposlenim osobama?
Domovinski pokret: Slažemo se
Most: Slažemo se
- Treba zabraniti rad trgovina nedjeljom?
Domovinski pokret: Slažemo se
Most: Slažemo se
- Istospolnim parovima treba dopustiti posvajanje djece?
Domovinski pokret: Ne slažemo se
Most: Ne slažemo se
- Žena treba imati pravo na pobačaj?
Domovinski pokret: Neutralno
Most: Ne slažemo se
- Vjeronauk se treba predavati u osnovnim i srednjim školama?
Domovinski pokret: Slažemo se
Most: Slažemo se
- Država treba financirati obnovu kuća i stanova u Zagrebu i okolici koji su oštećeni u potresu?
Domovinski pokret: Neutralno
Most: Slažemo se
- Država treba financirati obnovu vjerskih objekata u Zagrebu i okolici koji su oštećeni u potresu?
Domovinski pokret: Slažemo se
Most: Slažemo se
- Država treba financirati javne usluge koje pružaju institucije osnovane od strane vjerskih zajednica (škole, fakulteti, ustanove iz sustava socijalne skrbi …)?
Domovinski pokret : Slažemo se
Most: Slažemo se
- Hrvatski sabor treba biti pokrovitelj komemoracije bleiburškim žrtvama?
Domovinski pokret: Slažemo se
Most: Slažemo se
- Treba zabraniti javnu upotrebu grba Hrvatskih obrambenih snaga (HOS)?
Domovinski pokret : Ne slažemo se
Most: Ne slažemo se
- Hrvatskim državljanima koji žive izvan Hrvatske treba omogućiti biranje više od tri zastupnika u Hrvatskom saboru?
Domovinski pokret: Slažemo se
Most: Neutralno
- Zastupnici nacionalnih manjina izabrani u posebnoj izbornoj jedinici ne trebaju odlučivati o povjerenju Vladi i usvajanju državnog proračuna?
Domovinski pokret: Slažemo se
Most: Slažemo se
- O uvođenju eura trebaju odlučivati hrvatski građani na referendumu?
Domovinski pokret: Slažemo se
Most: Slažemo se
