Kateheza o stvaranju

Knjiga

282 Kateheza o stvaranju od temeljne je važnosti. Tiče se samih osnova ljudskog i kršćanskog života: daje jasan odgovor kršćanske vjere na temeljno pitanje koje su ljudi svih vremena postavljali: “Odakle dolazimo?”, “Kamo idemo?”, “Koje nam je porijeklo?”, “Koja nam je svrha?”, “Odakle dolazi i kamo ide sve što postoji?” Oba pitanja, o porijeklu i o svrsi, nerazdvojiva su, i odlučujuća za smisao i usmjerenje našega života i djelovanja.

283 Pitanje o porijeklu svijeta i čovjeka predmet je brojnih znanstvenih istraživanja koja su izvanredno obogatila naše znanje o starosti i razmjerima svemira, o postanku raznih oblika života i o pojavi čovjeka. Ta nas otkrića pozivaju da se još više divimo veličini Stvoritelja, da mu zahvaljujemo za sva njegova djela i za um i mudrost koju daje učenjacima i istraživačima. Oni mogu reći sa Salomonom: “On mi je podario istinsku znanost o svemu što jest, naučio me sustavu svijeta i svojstvima prapočela(…) jer me poučavaše mudrost, umjetnica u svemu” (Mudr 7,17.21).

284 Velikom zanimanju za ta istraživanja snažan je poticaj pitanje drugoga reda koje nadilazi područje vlastito prirodnim znanostima. Ne radi se samo o tome da se zna kada je i kako tvarno nastao svemir, ni kada se pojavio čovjek, nego radije da se otkrije koji je smisao toga porijekla: vlada li njime slučaj, slijepa kob, bezimena nužda, ili neko nadsvjetsko, razumno i dobro Biće zvano Bog? A ako svijet dolazi od Božje mudrosti i dobrote, zašto zlo? Odakle dolazi ono? Tko je zato odgovoran? I ima li oslobođenja od njega?

285 Od svojih početaka kršćanska je vjera bila suočena s odgovorima različitima od njezinih o pitanju porijekla. Tako se u starim religijama i kulturama nalaze brojni mitovi o počecima. Neki su filozofi rekli da je sve Bog, da je svijet Bog, ili da je razvitak svijeta ujedno i razvitak Boga(panteizam). Drugi su rekli da svijet nužno izvire iz Boga, da istječe iz toga izvora i da se u nj vraća. Drugi su opet tvrdili da postoje dva vječna počela, Dobro i Zlo, Svjetlo i Tama, u trajnoj borbi (dualizam, maniheizam). Po nekima od tih shvaćanja svijet (barem tvarni svijet) bio bi zao, kao učinak nekog opadanja, te se mora odbaciti ili nadići (gnoza). Nadalje neki dopuštaju da je Bog stvorio svijet, ali kao neki urar, koji ga je nakon stvaranja prepustio samom sebi (deizam). Drugi konačno ne prihvaćaju nikakvo transcendentno porijeklo svijeta, nego vide u njemu puku igru tvari, koja bi vječno postojala (materijalizam). Svi ti pokušaji tumačenja svjedoče kako se trajno i posvuda postavlja pitanje o počecima. To je traženje vlastito čovjeku.

286 Zacijelo, već ljudski razum može naći neki odgovor na pitanje o počecima. Da postoji Bog Stvoritelj, sa sigurnošću se može spoznati po njegovim djelima svjetlom ljudskog uma, iako je ta spoznaja često zamračena i izobličena zabludom. Tu pridolazi vjera da učvrsti i prosvijetli um da pravilno razumije tu istinu: “Vjerom spoznajemo da je svijet riječju Božjom stvoren, da ono sto vidimo nije postalo iz onoga što se opaža” (Heb 11,3).

Vjera ti je bitna? Pridruži nam se:

287 Istina o stvaranju tako je važna za cio ljudski život da je Bog u svojoj ljubavi želio svome Narodu objaviti sve što treba o tome znati za spasenje. Iznad naravne spoznaje koju može imati svaki čovjek o Stvoritelju, Bog je postupno otkrivao Izraelu otajstvo stvaranja. Bog koji je izabrao patrijarhe, koji je izveo Izraela iz Egipta i koji je izabrao, stvorio i oblikovao Izraela, objavljuje se kao onaj kome pripadaju svi narodi zemlje i cijela zemlja, kao onaj koji je jedini “načinio nebo i zemlju” (Ps 115,15;124,8; 134,3).

288 Tako je objava o stvaranju nerazdvojiva od objave i ostvarenja saveza jedinoga Boga s njegovim Narodom. Stvaranje je objavljeno kao prvi korak prema tome savezu, kao prvo i opće svjedočanstvo o Božjoj svemogućoj ljubavi. Kasnije se istina o stvaranju izražava snagom koja raste u proročkoj poruci, u molitvi psalama i liturgije, u mudrosnom razmišljanju izabranog Naroda.

289 Među svim riječima Svetoga pisma o stvaranju, prva tri poglavlja knjige Postanka zauzimaju jedincato mjesto. S književnog vidika te stranice mogu imati razne izvore. Nadahnuti pisci smjestili su ih na početak Pisma tako da  svojim svečanim jezikom ističu istine o stvaranju, o njegovu izvoru i svrsi u Bogu, o njegovu redu i dobroti, o čovjekovu pozivu, konačno o drami grijeha i o nadi u spasenje. Kad se čitaju u Kristovu svjetlu, u jedinstvu Svetoga pisma i u živoj Predaji Crkve, te riječi ostaju glavni izvor za katehezu o tajnama “početka”: o stvaranju, padu, obećanju spasenja.

Katekizam Katoličke Crkve (www.hbk.hr)

Foto: Shutterstock.com

Bitno.net očekuje korisne, poticajne, pozitivne, objektivne i informativne komentare koji upotpunjuju članak/vijest ispod koje su objavljeni. Komentari koji sadržavaju mržnju, psovanje, nasilno ponašanje, nepoštivanje sugovornika i autora članka, osobe spomenute u članku ili vijesti itd., bit će obrisani. Bitno.net ne odgovara za sadržaj komentara pošto se isti objavljuju u realnom vremenu. Podsjećamo vas da po novim izmjenama kaznenog zakona od 01.01.2013. (glava XV.) zbog vaših komentara možete kazneno odgovarati. Komentari ispod članaka ne predstavljaju nužno stajališta uredništva portala Bitno.net.

Prikaži komentare

(0 komentara)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>