Većina dokumenata Svete Stolice koji se tiču Armenskog genocida – a koji će biti objavljeni u nizu od četiri knjige – potječu iz arhiva Zbora za istočne Crkve, a novo izdanje isusovačkog časopisa La Civiltà Cattolica donosi njihov sažetak. Skup dokumenata uključuje papinska pisma osmanskim sultanima, dokumente Papinskog državnog tajništva, izvještaje apostolskih poslanika, kao i pisma armenskih patrijarha, biskupa s mjesta događanja te izvještaje svjedoka.

Ovi dokumenti, prema časopisu La Civiltà Cattolica, “dokazuju da Sveta Stolica – uvijek informirana o događajima – nije ostala pasivna, već se vrlo odlučno suočila s pitanjem [Armenskog genocida].“ Benedikt XV. bio je jedini vladar ili vjerski vođa koji je prosvjedovao protiv tog velikog zločina – istaknuto je u isusovačkom časopisu.

Armenski je genocid započeo 24. travnja 1915. godine, masakrom Armenaca u Istanbulu. Kroz sljedećih osam godina, oko 1,5 milijuna Armenaca je ubijeno ili raseljeno. Takvi su se zločini, međutim, događali i prije uspostave moderne Turske, još za vrijeme osmanske vlasti, kao što izvještavaju pisma misionara. Dokumenti pokazuju više pokušaja intervencije Svete Stolice za spas i oslobođenje Armenaca.

Osim toga, Sveta je Stolica „pokrenula neprekidan dotok novčane pomoći i zaliha u razdoblju kad nije bilo ni jedne druge međunarodne humanitarne organizacije osim Crvenoga križa i Bliskoistočne zaklade“. Osobita se pomoć pružala siročadi, te je Sveta Stolica – naglašava Civiltà Cattolica – osnovala brojna sirotišta otvorena osobama svih religijskih uvjerenja. Armenska je siročad bila smještena i u apostolskoj palači Castel Gandolfo, u blizini Rima.

Dokumenti također pružaju uvid zašto je međunarodna zajednica dopustila da se genocid dogodi. Nadbiskup Augusto Bonetti, apostolski poslanik u Carigradu od 1887. do 1904. godine, ovako je sažeo stanje: Francuska i Rusija težile su očuvati „integritet Turske“, jer je Francuska uložila značajna sredstva u to područje, a Rusija je htjela da odnosi s Turskom budu mirni kako bi se mogla usredotočiti na Daleki istok. Prema nadbiskupu Bonettiju, Njemačka je imala interese da se nastavi rat između Grka i Turaka, dok je Engleska imala „važnih političkih interesa u Turskoj.“

Radio Vatikan | Bitno.net