Kardinal Fernando Filoni, osobni izaslanik pape Franje u Iraku, susreo se 19. kolovoza u Bagdadu s iračkim predsjednikom Fuadom Masumom, i predao mu pismo pape Franje.

U telefonskom razgovoru za Radio Vatikan, kardinal Filoni istaknuo je da je susret bio vrlo srdačan.

– Predao sam pismo, na koje će Predsjednik odgovoriti. Iznio sam neka iskustva iz proteklih dana, te istaknuo da moj posjet nije bio politički, nego je to bio humanitarni pohod u ime Svetoga Oca, te sam zbog toga prvo pošao u Erbil, gdje je stanje u Kurdistanu još uvijek vrlo ozbiljno i teško, a potom sam došao u Bagdad – objasnio je kardinal.

Filoni je napomenuo da problem u Iraku nije samo tragedija za irački narod, za kršćane ili za jezide, nego se to odnosi na sve ljude kojima je ljudski rod na srcu.

– Male ili velike manjine, različite vjere i različite religije; nitko ne može misliti drugačije nego samo to da smo svi zajedno u tom istom ljudskom dostojanstvu koje valja čuvati, štititi i jačati – istaknuo je.

Osvrnuvši se na Papine riječi da je dopušteno zaustaviti nepravednoga agresora, kardinal Filoni izrazio je mišljenje da je Sveti Otac očitovao to što su izrazili svi kršćani, svi jezidi, sve te izbjegle osobe, koje se samo žele vratiti svojemu životu, svojemu dostojanstvu.

– Pred tako nesigurnim, teškim stanjem, mislim da tu nije riječ o ratu, mi ne možemo nikada biti za rat, ali ima sukoba u kojima su najsiromašniji, a sjetimo se naših kršćana koji nisu imali oružje, jezida, koji nisu imali oružje, bili su protjerani sa svojih ognjišta, podvrgnuti nasilju u njihovu dostojanstvu, oteti iz njihovih obitelj. Možemo li na sve to ostati ravnodušni? – upitao se kardinal.

Filoni je istaknuo da je tu riječ o pravima koje svaka osoba dobre volje treba štititi, u skladu sa svojim sposobnostima.

– Sveti Otac to radi u svoj svojoj duhovnoj i moralnoj sposobnosti. A svatko na građanskoj razini, društvenoj, na razini odgovornosti, treba izvršiti svoj dio. I to tako da se ne vodi rat, nego da se očuva pravo naroda. Ako ne interveniramo, mogli bismo potom imati genocide, a nakon nekoliko tjedana grižnju savjesti – naglasio je kardinal te spomenuo kako se to u prošlosti dogodilo u Africi.

– Nemojmo misliti da je, primjerice, dramatično stanje oko 450 djevojčica otetih ih vlastita doma završen slučaj. To su vidici o kojima bi svaka osoba mogla misliti i upitati se: A da je ta djevojčica, ta djevojka moja sestra, netko iz moje obitelji? Bih li mogao ostati ravnodušan? Ne bih li učinio sve da ju oslobodim? – upitao je na kraju kardinal Filoni.

IKA/Bitno.net