‘Kada sve prepustim Gospodinu, osjećam slobodu jer me vodi onaj koji zna što je za mene najbolje’

“Bog, vjera i obitelj su moji oslonci. Bog je uvijek na prvom mjestu jer sam svjesna da je sve ovo što imam upravo Božji dar i uvijek me to čvrsto drži objema nogama na zemlji”, rekla je atletičarka Blanka Vlašić u razgovoru za TPortal i tako nastavila svjedočiti u javnosti svoju duboko proživljenu vjeru.

U razgovoru koji je vodila novinarka Danijela- Ana Morić Vlašić je progovorila o svojem obraćenju i teškim vremenima u kojima se činilo kako će ozljede okončati njezinu sportsku karijeru.

“Mislim da su svi ljudi koji su prošli teška razdoblja, shvatili koliko su to milosni trenutci jer Bog nas na taj način privlači i upoznaje sa Sobom. Čovjek je uvijek u potrazi za smislom te ga najčešće pronađe upravo u trenucima kad je ogoljen u svojoj boli i kad očajnički treba spoznaju da je ljubljeno i željeno biće bez obzira na životne okolnosti u kojima se nalazi. Teško je zadovoljiti apetite svijeta koji eksponencijalno rastu i rade od nas prazne ljušture koje su zaboravile da je ono najvrednije što posjedujemo zapravo besplatan dar. Bog me voli kad sam zadnja i kad sam prva i to je luka mira u kojoj sam bacila svoje sidro’, rekla je Blanka i dodala kako “ne želi svojatati uspjehe i oslanjati se na svoje snage”:

“Prepuštajući uže Gospodinu, osjećam slobodu jer me vodi Onaj koji zna što je za mene najbolje. Sada mi je život puno lakši, ispunjeniji, potpuniji kad sam našla svoje ishodište i kad sam spoznala svoj pravi identitet, jer sam prije svega Božje dijete pa onda kći, sestra, sportašica”.

Blanka je rekla i kako u Bibliji svakodnevno pronalazi inspiraciju i mir, te kako joj je Padre Pio posebno drag svetac.

“Čitajući životopise svetaca učim jer su svi inspirativni na svoj način. Često se molim Mariji, a omiljena molitva mi je krunica”, rekla je i dodala kako je njezino prvo hodočašće bilo ono u Lourdes.

Splitska atletičarka odgovorila je i na pitanje o pronalaženju ‘nekog posebnog’ u njezinu životu:

“To sam stavila u Božje ruke. Ne upoznajemo ljude koji nam odmah odgovaraju po svemu. To su zablude. Mi postajemo jedan drugome takvi s vremenom. Tek u bračnom suživotu, koji je pun tektonskih poremećaja, zapravo postajemo jedan za drugoga savršeni par. Ali treba vremena i strpljenja za drugu osobu. Brak je žrtva gdje moraš biti spreman voljeti nesebično, bezuvjetno, a to je ono što nije nimalo lako. Prava je ljubav ona koja ne traži ništa svoje, a sve daje za drugog. Jedino nas takav stav može istinski ispuniti. Na to smo svi pozvani”, rekla je.

Blanka Vlašić, dakle, i dalje progovara iskreno i otvoreno o svojoj vjeri i pri tome se nimalo ne obazire na napade onih koji bi, u duhu “tolerancije” koju navodno zagovaraju, željeli da ona govori samo ono što je u skladu s njihovim isključivim svjetonazorom (više o tome OVDJE).

G. An. | Bitno.net