‘Islam na Zapadu’ – izvanredna knjiga Samira Khalila o islamu prevedena na hrvatski

U organizaciji Centra Hrvatski areopag za međureligijski dijalog Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca i Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga u dvorani sv. Franje u Zagrebu u srijedu 15. travnja predstavljena je knjiga “Islam na Zapadu. Cijena suživota”. Autor knjige je Samir Khalil Samir, katolički svećenik, isusovac, rođen u Kairu, jedan od najpoznatijih živućih kršćanskih islamologa, dugogodišnji profesor na Sveučilištu sv. Josipa u Bejrutu u Libanonu, i predavač na mnogim svjetskim učilištima. Kao Kopt, poznaje arapski jezik, muslimanski mentalitet i islamsku kulturu, a dio svog iskustva suživota, suradnje i dijaloga s muslimanima u islamskom svijetu i na Zapadu predstavlja u ovoj knjizi, koja je nastala kroz razgovor s filozofkinjom Line Pillet.

Dr. Tomislav Kovač s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavio je sadržaj knjige. Istaknuo je kako bi se predmet knjige mogao sažeti u nekoliko pitanja – “kako protumačiti uspon islama u Europi; koji su zahtjevi muslimana u europskim društvima; treba li uime snošljivosti uvijek pozitivno odgovoriti na te zahtjeve; postoji li prešućeni projekt islamizacije Europe; mogu li se islam i njegovo viđenje svijeta uskladiti s vrijednostima sekularne Europe”.

Pojasnio je da ova knjiga nije znanstveno djelo, ali je plod razmišljanja priznatog stručnjaka. Razgovorni oblik teksta ne omogućuje da se pojedina pitanja sustavnije obrade, ali se zato mnoge dotaknute teme isprepliću, ponavljaju, nadopunjuju, rekao je dr. Kovač te istaknuo kako posebna vrijednost Samirovih odgovora leži u njegovoj izravnosti. “On govori izravno, ponekad na rubu ‘politički’ ili ‘međuvjerski korektnoga’. Naime, za njega iskreni dijalog pretpostavlja istinu, jednakopravnost, dobronamjernost”, pojasnio je.

Posebno je pak dr. Kovač upozorio da knjiga nipošto nije pisana protiv islama i muslimana ni u polemičke svrhe. Ona prije svega Europljane poziva na oprez i razboritost, ne zatvarajući pritom mogućnosti suživotu i multikulturalnosti, ukoliko su pravilno shvaćeni. Također, muslimane poziva da se jasno ograde od islamizma i hrabrije suoče s izazovima modernosti, rekao je. Dr. Kovač skrenuo je pozornost i na neke nedostatke hrvatskoga izdanja, poput nedostatka temeljitije jezične i stručne lekture, nepodudarnosti podnaslova s onim francuskim, kao i na “tamnu” naslovnicu koja je bitno drukčija od francuskog ili talijanskog izdanja koje su primjerenije sadržaju.

No, ustvrdio je da je, unatoč ovim opaskama, knjiga više nego dobrodošla u hrvatskoj javnosti, a preporuča je teolozima i katehistima, religiolozima i sociolozima religije, ali i onim muslimanima koji se iskreno zanimaju za izazove na koje će islamska religija morati odgovoriti, ako želi biti relevantna u modernom i pluralnom svijetu. Korist dakako od knjige mogu imati političari, osobito oni u čijim je rukama budućnost Europe, zaključio je dr. Kovač.

Muftija dr. Aziz Hasanović također je upozorio na naslovnicu koja ne sugerira da je riječ o Europi i europskom islamu, a ne može se poistovjetiti s naslovom knjige. Osvrnuvši se na sam sadržaj, istaknuo je da kao muftija potpisuje 40% onoga što je objavljeno u knjizi, dok bi ostatak stavio na preispitivanje. Pojašnjavajući taj zaključak, dr. Hasanović istaknuo je kako je autor pokušao odgovoriti na mnoga pitanja i izazove koji su i unutar samog muslimanskog ulemanskog ili učiteljskoga zbora diskutabilni jer uvijek idu po granici. To bi bilo dobro da je tako išao, no on je ponekad iznio sud bez puno argumenata, koristeći samo jedan dio kuranskih tekstova, a ne uzimajući u obzir drugi dio, pojasnio je te upozorio kako se u knjizi nalaze neke zamjerke islamskom svijetu koje nisu točne, poput one vezane uz hutbu ili pak položaj žena.

Muftija je izrazio neslaganje s činjenicom da se kao početak ljudskih prava ističe 1949. godina,tj. donošenje Konvencije o ljudskim pravima. To znači da ni Biblija, ni Kuran, ni Talmud ni bilo koji Božji izvor nije dao čovjeku temeljno pravo, već je trebala konvencija. To je netočno, Bog je taj koji je izvor prava, On je dao temeljno ljudsko pravo, a ne konvencija, ustvrdio je.

Govoreći pak o pozitivnostima, posebno je istaknuo kako je autor pobornik i zagovornik integracije koja bi mogla i morala biti način na koji se može i mora danas živjeti u svijetu iznoseći primjere američkog i europskog modela. No, muftija je istaknuo još jedan važan integracijski model, a to je hrvatski. Podsjetio je kako je o tom modelu govorio papi Franji, potom u Bruxellesu, SAD-u, na Konferenciji islamskih zemalja.

Model muslimanskog pitanja u Hrvatskoj može poslužiti modelu muslimanskog življenja u Europi, ali isto tako i modelu življenja kršćanskih manjina u islamskom svijetu. Taj model proistekao je iz ugovora koji je potpisan između Vlade RH i Mešihata Islamske zajednice, a on priznaje kontinuitet islama na području Hrvatske od 1916. godine, rekao je muftija. U osvrtu na knjigu istaknuo je pozitivnim način na koji autor poziva islamske intelektualce da daju svoj doprinos integraciji.

Dr. o. Željko Paša, DI, koji je doktorsku disertaciju izradio pod vodstvom Samira Khalil Samira, prenio je njegove pozdrave te istaknuo kako je Samir dan ranije imenovan rektorom Papinskog orijentalnog instituta u Rimu. Dr. Paša predstavio je autora koji je malo poznat našoj javnosti. Posebno je istaknuo Centar za istraživanja arapsko-kršćanskog istoka koji je u Bejrutu osnovao Samir. Pojašnjavajući potrebu istraživanja kršćanskog Istoka u koju je i sam uključen kao suradnik Centra, dr. Paša je podsjetio kako se uči da kršćanska teologija na Istoku završava s Ivanom Damašćanskim, i nakon njega teologija nestaje. No, to nije točno. Naime, kad su kršćani na Istoku počeli pisati sirskim arapskim jezikom, Zapadu, koji nije poznavao taj jezik postali su nerazumljivi. A upravo na tom jeziku nastala su brojna teološka i filozofska djela, kao i brojni priručnici. Isusovci su krajem 19. st. započeli, a Samir je nastavio, tradiciju sakupljanja rukopisa sa svih tih područja. Centar koji je osnovao u Bejrutu radi rekonstrukcije dostupnih rukopisa, tj. prilagođava i prepisuje na današnji arapski jezik kako bi se ta djela potom mogla prevađati na neki europski jezik. Tako je nastalo tridesetak kritičkih izdanja, a sam je Samir pokrenuo 35 projekata, koje nastavljaju njegovi suradnici u Centru nakon što je on prošlu jesen otišao u Rim.

Osvrnuvši se iznesene primjedbe na pojedine dijelove knjige, dr. Paša se složio kako se ne radi o znanstvenom djelu, već intervjuu. No pojasnio je da nakana nije napadati islam, već je nastala iz iskustva islama s kojim je Samir živio. Predstavljanje je vodio dr. fra Josip Blažević, OFMConv.

IKA|Bitno.net