Katedrala gradića Frascatija nadomak Rima bila je prepuna, unatoč tome što je 27. siječnja bio radni dan, dan sjećanja na žrtve holokausta, kada svijet pamti ovu i sve ostale tragedije koje i danas krvlju bojaju svijet. Maria Voce nada se priznavanju “uzornosti” Chiare Lubich kako bi “čovječanstvo i povijest mogli spoznati nova dostignuća mira”. Da, jer “njezine oči i srce bili su ispunjeni sveopćom ljubavlju, sposobnom prihvatiti sve ljude bez razlike, odlučnom u provođenju Isusove oporuke: ‘Da svi budu jedno’.

Dugotrajan pljesak izrazio je zahvalnost papi Franji, koji je u svojoj poruci pozvao da se “Božjem narodu predstavi život i djelo osobe koja je, prihvaćajući poziv Gospodnji, upalila u Crkvi novo svjetlo na putu k jedinstvu“. Maria Voce, u ime naroda Fokolara osigurala je zalaganje u širenju tog novog svjetla što ga je Papa spomenuo”, govoreći o Chiarinom liku.

Izravni internetski prijenos omogućio je praćenje događaja, uz simultani prijevod na engleski, francuski, portugalski i španjolski. Bilo je više od 18 tisuća istodobnih spajanja iz mjesta na kojima se okupilo i na stotine ljudi (kao što su Marijapoli Ginetta u Brazilu i gradić Loppiano u Italiji).

“Zadatak koji nas očekuje nije lagan”, rekao je biskup Frascatija, mons. Raffaello Martinelli, “ali to je služenje koje dugujemo Crkvi, kako bismo ponudili svjedočanstvo vjere, nade i ljubavi kroz djelo i život jedne od njezinih kćeri.”
Nazočno je bilo mnogo ličnosti međunarodnog značaja, među njima kardinali Tarcisio Bertone, Ennio Antonelli, Joao Braz de Aviz i Miloslav Vlk; biskupi Carlos Tissera iz Argentine i Brendan Leahy iz Irske; ekumenske ličnosti: arhimandrit Simeon Catsinas iz pravoslavne crkve u Rimu predstavljao je Carigradski patrijarhat, a otac Gabrijel, župnik Rumunjske pravoslavne crkve u Rocca di Papa, bio je izaslanik rumunjskog pravoslavnog biskupa za Italiju, Siluana.

Bili su nazočni prijatelji Chiare Lubich – osnivači i predstavnici drugih pokreta. Nisu nedostajali ni muslimani, u osobi direktora Instituta Tevere Cenap, gospodina Mustafe Aydina, iz Turske, svjedočeći želju za dijalogom koji se nastavlja u ovom tako kritičnom trenutku. Dr. Mizumo iz Japana predstavljao je budistički pokret Rissho Kosei-Kai. S lentom preko grudiju isticali su se gradonačelnici susjednih gradova, izaslanstvo Chiarinog rodnog grada Trenta, te skupina rodbine nove službenice Božje.

“Chiara govori o življenju evanđelja i vjernosti Bogu”, rekao je João, mladi Brazilac, dodavši: “Mislim da ne možemo biti vjerni, ako ne ciljamo na svetost, to je ono što Bog želi.” A Francesca, 13 godina: “Dojmila mi se Chiarina velika vjera. Moglo bi izgledati da je to teško prenijeti djeci, no ona nam ju je posredovala izvanrednom jednostavnošću “.
Svečanost. Postupak beatifikacije otvara se nizom pravnih čina, no biskup Frascatija je istaknuo: “Želimo ih pretvoriti u meditaciju.” Zato je obred počeo molitvom Večernje. U svečanom ozračju ustanovljen je crkveni sud, zatim je pročitan zahtjev kojim je Pokret fokolara u prosincu 2013. pozvao na otvaranje postupka. Šest godina od smrti Chiara Lubich – kaže se u dokumentu – “postojano i stabilno raste i sve se više širi među vjernicima u cijelom svijetu uvjerenje o čistoći i cjelovitosti života Službenice Božje, o prakticiranju kreposti do herojske razine, kao i milostima i darovima Božjim postignutim po njezinu zagovoru. “Zatim je pročitan ‘Nihil obstat’ Kongregacije za kauze svetaca i ustanovljen sud.

Biskupijski delegat mons. Angelo Amati vodit će biskupijsku fazu postupka, uz pomoć vlč. Emmanuela Faweh Kazaha iz Nigerije kao promicatelja pravde te bilježnika Patricije Sabatini, koja je proteklih mjeseci već radila na prikupljanju izjava pedeset svjedoka, kako ne bi došla u pitanje dragocjena svjedočanstva onih koji su “od prvih trenutaka omogućili ljepotu zajedničkog puta, u jedinstvu, na putu prema jedinom cilju”. Tim je riječima Maria Voce podsjetila na prve Chiarine sljedbenike, od kojih su neki sudjelovali na svečanosti.

Postulatora kauze imenovala je predsjednica Fokolara, a to je Portugalac don Silvestre Marques. Vice postulatori su Talijanka Lucija Abignente i Nizozemac Waldery Hilgeman.

Sud je već zakazao sljedeću sjednicu za 12. veljače. Na njoj će svjedočiti Maria Voce, prva na popisu od oko 100 imena.

Chiara Lubich (22.1.1920 – 14.3.2008) je utemeljiteljica Pokreta fokolara.

Baš u vremenu dok je Europa proživljavala najmračnije godine svoje povijesti,u jednom gradiću na sjeveru Italije, Trentu,Chiara Lubich, zajedno sa svojim prijateljicama, otkriva u Evanđelju duhovne vrijednosti sposobne dati čovjeku njegovo dostojanstvo,i sveopće bratstvo cijele ljudske obitelji.

Chiara Lubich je lik koji prelazi granice vjerskih okvira, kako ih obično zamišljamo. Naime, ona je danas na čelu jednog Pokreta svjetskih dimenzija u kome su angažirani ne samo katolici, nego i članovi drugih kršćanskih crkava, drugih religija, kao i osobe dobre volje koje ne nastupaju s vjerskih polazišta. Njezini jasni evanđeoski korijeni ne samo da ne stvaraju prepreke, nego baš naprotiv, hrane duhovnost jedinstva gdje se ističu vrijednosti i istine svih, u uzajamnom obogaćivanju, konkretno gradeći sveopće bratstvo.

No, tko je ta dinamična i topla žena, koja je i sa svojih 80 godina predvodila tako snažne životne struje u punom zamahu, proširene danas na svih pet kontinenata?

Rođena je u 1920. godine u radničkoj obitelji u Trentu (sjeverna Italija). Otac joj je bio uvjereni socijalist, a majka tradicionalna kršćanka. Iz tog njezinog skromnog podrijetla u tradicionalnom društvu, nije se moglo naslutiti ništa neuobičajeno. Unatoč tome što ju je jako privlačilo prodrijeti u najdublju bit stvari i otkriti istinu, počela je obavljati svoje upravo stečeno zvanje učiteljice kako bi pomogla uzdržavati obitelj. Istodobno se upisala na studij filozofije na sveučilištu u Veneciji, no osjećala je da je sve više privlači Evanđelje. Sve dok jednom, zbog naizgled slučajnog događaja, nije shvatila da je Bog zove da se potpuno daruje Njemu, što je odmah i učinila, iako još nije imala točnu predodžbu o svom pozivu.

Tih godina rat je harao donoseći razaranja i smrt i u njezinom rodnom gradu. Upravo u tom okruženju započeli su prvi koraci Pokreta fokolara.

Njezino zalaganje, temeljeno na novom otkriću Evanđelja, obilježeno je dubokom humanošću, pobuđuje odnose povjerenja i solidarnosti među osobama različitih dobi, rasa, socijalnog položaja, duhovnih tradicija, ostvarujući uzajamno obogaćenje, oblikuje i podiže muškarce i žene obnovljene evanđeoskom ljubavlju.

Chiara Lubich je protagonistica ekumenskog dijaloga, dijaloga među raznim religijama, kao i dijaloga među kulturama.

Već šezdesetih godina sugovornica je važnih ličnosti, kao što su ekumenski patrijarh Carigrada Atenagoras I, Demetrios I, nadbiskupi Canterburya Ramsey, Coggan i Runcie, luteranski biskupi Dietzfelbinger, Hanselmann i Kruse, prior Taizea Roger Shultz.

Otvara se i dijalog s drugim religijama: 1981. pozvana je izložiti u Tokiju svoje duhovno iskustvo pred 10.000 budista. Započinje rad na traženju zajedničkih vrednota, koji mnogo obećava, i suradnja na društvenom području koja se potom širi i na druge zemlje, sa Židovima, muslimanima, budistima, hinduistima, taoistima, sihksima, animistima itd.

Godine 1977. god. u Londonu je primila nagradu Templeton za promicanje religije i mira; 1981. u Londonu Križ reda sv. Augustina od Canterburya; 1984. u Istambulu Bizantski križ, 1987. u Sieni Medalju sv. Katarine; 1988. u Augsburgu ekumensku nagradu Proslava augustovskog mira, 1994. u Trentu nagradu Žena, odgojiteljica za mir, a od 1994. je i počasna predsjednica Svjetske konferencije religija za mir (WCRP). U siječnju 2001. hinduističke udruge Shanti Ashram i Sarvadaya koje slijede principe Mahatme Gandhija dodijelile su joj nagradu “Pobornika mira” (Defender of peace).

Sudjelovala je kao promatrač na izvanrednoj Sinodi biskupa u Vatikanu 1985., i 1987., a 1999. na Sinodi biskupa za Europu. Na velikom skupu Crkvenih pokreta i zajednica koji je Sveti Otac sazvao u Rimu na Duhove 1998. predstavila je svoje iskustvo uz još tri utemeljitelja.

Autorica je brojnih djela duhovnog karaktera koja su prevedena na sve glavne svjetske jezike te je 1995. u Milanu primila nagradu Talijanske udruge katoličkih pisaca i izdavača (UELCI) kao Autor godine.

Posljednjih godina dobitnica je i dvanaest počasnih doktorata iz raznih znanosti na sveučilištima diljem svijeta. Počasna je građanka mnogih gradova Italije i svijeta, te dobitnica najvećeg državnog priznanja Brazila.

Dobitnica je nagrade UNESCO “Odgoj za mir” 1996., a 28. svibnja 1997. održala je zapažen govor u središtu OUN-a pod naslovom: “Prema jedinstvu nacija i naroda”. Godine 1988. dodijeljena joj je europska nagrada za prava čovjeka.

U travnju 1999. godine posjetila je Hrvatsku, sudjelovala na “Susretu pokreta i crkvenih zajednica vjernika laika” u zagrebačkoj prvostolnici, kojeg je u prigodi njezina posjeta organizirala Nadbiskupija zagrebačka, te se susrela s biskupima Hrvatske biskupske konferencije.

Chiara Lubich je preminula 14. ožujka 2008.

Dana 7.prosinca 2013, Maria Voce je najavila odluku da se zatraži otvorenje kauze za beatifikaciju Chiare Lubich.

IZVOR: Fokolar.hr

Bitno.net