Suočeni smo s najvećom humanitarnom krizom nakon Drugoga svjetskoga rata

Zasjedanje je posvećeno krizi na Bliskome istoku s otvorenim pozivom za ostvarenje mira. Kardinal je u uvodnom govoru još jednom upozorio na tragediju milijuna Sirijaca koji su zbog sukoba morali napustiti svoje domove, na tragediju stanovništva Gaze u kojoj se djeca ne mogu vratiti u škole a svi ostali u svoje kuće jer su uništene u bombardiranjima, te na progone i pokolje kršćana i ostalih manjina na područjima pod vlašću tzv. Islamske države.

Istaknuvši da Zapad nastoji okupiti vojni savez i poslati što više aviona u Siriju i Irak, kardinal je istaknuo da novo nasilje nije odgovor te podsjetio na riječi pape Franje da treba tražiti drugi put rješenja krize: put dijaloga, susreta i iskrenog traženja istine.

Prva je zadaća Caritasa humanitarna, jer samo u Siriji je 13 milijuna ljudi u velikoj potrebi, a tri milijuna je izbjeglo iz zemlje. Caritasi u Siriji, Libanonu, Jordanu i Turskoj, uz pomoć Caritasa Internationalis, pomogli su hranom, smještajem, lijekovima i higijenskim potrepštinama, školskim priborom i drugim više od 900 tisuća Sirijaca. U Gazi je porušeno oko 10 tisuća kuća, te 70% tvornica i opskrbe energijom, a Jeruzalemski Caritas pomaže u hrani i lijekovima. Premda je osoblje Iračkoga Caritasa bilo prisiljeno pobjeći zajedno s više od milijun i tristo tisuća Iračana, ipak i dalje pomaže onima u potrebi, rekao je kardinal u uvodnome govoru.

Predsjednik Caritasa Internationalis pozvao je na bolju međusobnu povezanost i suradnju nacionalnih Caritasa kako bi se što učinkovitije pomoglo ljudima u nevolji jer nacionalni Caritasi, kao ni vlade u Libanonu, Jordanu i Turskoj, ne mogu sami pomoći tolikom broju izbjeglica. Kardinal je također upozorio na nedostatak sredstava za pomoć, rekavši da treba potaknuti vlade, posebno one koje potiču sukobe ili ih puštaju da se razviju, da zaustave svoje djelovanje i više čine za potporu programima pomoći ugroženom stanovništvu. Istodobno je kardinal osudio prodaju oružja zaraćenim stranama, te istaknuo da humanitarna pomoć ne može riješiti probleme, nego se treba zauzeti za mir.

U svome govoru predsjednik Caritasa Internationalisa je ustvrdio da je blokada Gaze nečovječna i mora se okončati, a cjelokupno pitanje Palestine mora konačno biti pravedno riješeno a palestinska država priznata u njezinim granicama iz 1967. godine.

Veliku zabrinutost izaziva progon kršćana s Bliskoga istoka i kolaps pluralističkih društava s posljedicama ne samo za to područje, nego i za svijet u cjelini, ali i za buduće djelovanje Caritasa. Podsjetivši na stradanje iračkih kršćana i ostalih manjina, kardinal je rekao da mir na Bliskome istoku mora biti temeljen na pravdi za sve narode. Taj mir ne može biti nametnut izvana, nego ostvaren unutar naroda i država, posvjedočio je kardinal Maradiaga i iznova podsjetio na Papin poziv na razmatranje kako se angažirati u trajnu svjetsku molitvu za mir.

IKA/Bitno.net