Znanstveni nastavni plan u srednjem vijeku

Da ste studirali u srednjem vijeku, primjerice na Cambridgeu, morali biste savladati dosta matematike i prirodnih znanosti kako biste dobili svoju diplomu. Iako za razliku od danas, sve što trebate naučiti naučili biste iz knjiga i od profesora, ne bi od vas očekivali praktični rad. Knjige i predavanja su naravno bili na latinskome, jedinome jeziku koji je bio dopušten studentima.

Vijek

Matematika i geometrija

Matematika je bila podijeljena na četiri područja – aritmetika, geometrija, glazba i astronomija – što je bilo poznato i kao quadrivium. Na Cambridgeu, aritmetika je značila zbrajanje, računanje korijena i rješavanje jednadžbi, ali na Oxfordu je situacija bila dosta drugačija. Tamo biste morali učiti svojstva prostih i savršenih brojeva s ciljem da steknete njihovo filozofsko razumijevanje, a ne zbog praktičkih primjena. Na oba sveučilišta je glazba bila posvećena teoriji omjera i harmoniji tako da je nisu smatrali kao posebno korisno područje. Dokazi upućuju da veliki broj studenata nije mario za tu temu, profesori glazbe su tražili da predaju nešto drugo jer nitko nije dolazio na predavanja. Geometrija se temeljila na Euklidovim Elementima, antičkom tekstu koji se i danas može koristiti za učenje. Počinje s jednostavnim definicijama i kroz logičke korake nastavlja s izgradnjom cijele geometrije. Euklidov sustav je bio toliko savršen da su ga upotrebljavali i kao analogiju za Božje stvaranje nebesa.

Astronomija i geografija

Zadnje od četiri podpodručja quadriviuma je bila astronomija. Najveća zabluda o znanosti u srednjem vijeku je da su ljudi smatrali da je Zemlja ravna. Zapravo je svaka obrazovana osoba znala da je sfera, te su vjerovali da je ostatak prostora u svemiru istog oblika. Najpopularniji udžbenik iz astronomije bio je onaj Johna Sacroboscoa koji je u 13. stoljeću napisao traktat pod nazivom Sfera. Studenti su ga koristili sve do znanstvene revolucije kao temeljni uvod na temelju kojeg su kasnije mogli učiti i naprednije teme. Sacrobosco je slijedeći tradiciju antičkih Grka postavio Zemlju u centar svemira, ali to je tada imalo smisla. Na kraju krajeva, Zemlja se očito ne kreće, kada bi se kretala kroz svemir kao što je Kopernikov sustav zahtijevao, vjerojatno bi to primijetili.

Geografija je bila još jedan predmet proučavanja (obično su je smatrali dijelom matematike) koji je bio sve popularniji u 16. stoljeću. Unatoč otkriću Novog svijeta, većinu udžbenika su bili napisali prije više od tisuću godina antički Grci i Rimljani. Ipak, moderni autori poput Petera Apiana i Sebastiana Münstera počeli su pisati knjige s najnovijim informacijama i detaljima o Peruu ili Meksiku. Te knjige su se koristile paralelno s antičkim udžbenicima.

Nakon što bi savladali quadrivium, studenti su počeli učiti o prirodnim znanostima. One su se gotovo u potpunosti temeljile na radovima Aristotela, sve do 1535. kada je Engleska vlada naredila da se prestane s korištenjem srednjovjekovnih komentara i usredotoči ili na originalne tekstove ili na nove humanističke radove. Posljedica toga je da su prestali proučavati skolastike koji su do tada dominirali stoljećima. Umjesto njih, naglasak je bio na modernim interpretacijama Aristotela koje su uključivale i puno kritike na njegov račun. Ljudi su shvatili da iako Aristotel daje odgovore na sva pitanja o svemiru, izgleda da ti odgovori nisu nužno i točni.

Znanost i vjera

Kršćanstvo je očito imalo duboki utjecaj na sveučilište u Cambridgeu, ali izgleda da nije imalo nikakvog negativnog utjecaja na proučavanje znanosti. Svi su vjerovali da proučavanjem svijeta kojeg je Bog stvorio i divljenjem Njegovom radu zapravo izvršavate vjerske dužnosti. Takvo razmišljanje je značilo da je bavljenje znanošću bilo zanimljivo i najreligioznijim ljudima. Kao što smo vidjeli, glavni učinak Reformacije je bilo mijenjanje nastavnog plana i izbacivanje srednjovjekovnih tekstova. Postoji poznata priča o tome kako je protestantska reformacija dovela do pretresa Oxfordske knjižnice i izbacivanja matematičkih knjiga za koje su smatrali da su sotonske. Na području Cambridgea nema nikakvih dokaza za takvo nešto, a pokazalo se da ni dokazi za Oxford nisu valjani. Dakle trebali bi odbaciti ideju da je vjera priječila znanost čak i u razdoblju kada je kršćanstvo bilo apsolutno dominantno i kada je Reformacija dovela do još većeg senzibiliteta po tom pitanju.

Na kraju treba reći da područja studiranja na Cambridgeu prije znanstvene revolucije nisu bila slična modernoj znanosti. To je bilo razdoblje brzih promjena kada je platonska teorija brojeva zamijenjena praktičnom aritmetikom i algebrom, kada su klasični pogledi na Zemlju bili radikalno izmijenjeni i kada se počelo proučavati novo znanje i nove interpretacije. To su bili temelji na kojima je izgrađena znanstvena revolucija.

Preuzeto i priređeno s bloga: Katolik s dna kace

Bitno.net očekuje korisne, poticajne, pozitivne, objektivne i informativne komentare koji upotpunjuju članak/vijest ispod koje su objavljeni. Komentari koji sadržavaju mržnju, psovanje, nasilno ponašanje, nepoštivanje sugovornika i autora članka, osobe spomenute u članku ili vijesti itd., bit će obrisani. Bitno.net ne odgovara za sadržaj komentara pošto se isti objavljuju u realnom vremenu. Podsjećamo vas da po novim izmjenama kaznenog zakona od 01.01.2013. (glava XV.) zbog vaših komentara možete kazneno odgovarati. Komentari ispod članaka ne predstavljaju nužno stajališta uredništva portala Bitno.net.

Prikaži komentare

(0 komentara)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>