Odgovarajte ozbiljno na probleme
U roku tri sata od terorističkog napada 11. rujna 2001. glavni izvršni direktor jednog velikog hotelskog lanca sazvao je sastanak kako bi otpustio tisuće zaposlenika, otkazao planiranu izgradnju i zaustavio sve marke tinške aktivnosti i renoviranje. Njegov je kolega iz glavnog konkurentskog lanca postupio sasvim suprotno: nije učinio ništa.
Sljedećeg dana ovog su drugog izvršnog direktora savjetnici obavijestili o tisućama otkazanih rezervacija. Što sada? Hoće li otpustiti zaposlenike i obustaviti planiranu izgradnju? Njegov je odgovor bio: ustrajati do kraja. Budući da će biti malo gostiju koji će smetati rekonstrukcijskim radovima u njihovu najbitnijem hotelu, dao je nalog radnicima da ubrzaju tempo rada i umjesto po tri kata renoviraju po deset odjednom.
Možda mislite kako je prvi direktor postupio mudro, a drugi ludo. Međutim, nije tako ispalo. Za nekoliko su mjeseci ljudi ponovno počeli putovati. A tada je prvi lanac hotela morao uložiti ogromna sredstva kako bi na brzinu našao osoblje za svoje hotele. Izgradnja novih kapaciteta je kasnila, a gubitak u poslovanju bio je rezultat obustavljenih marketinških aktivnosti. Drugi je lanac pretrpio gubitak u početku, ali je sve to kasnije nadoknadio porastom rezervacija. Osim toga, broj rezervacija bio je puno veći nego u prvom lancu jer je imao puno više soba na raspolaganju gostima.
Pouka je: Bolje je odgovoriti nego reagirati na problem. Reakcija je emocionalna, ishitrena odluka s kratkoročnom vizijom – ili bez ikakve vizije. S druge strane, odgovor na problem je promišljena, utemeljena odluka koja se zasniva na razumu, a ne na emocijama; usmjeren je na dugoročnu korist za osobe uključene u problem.
Želiš još ovakvih članaka? klikni like i pridruži nam se: 
Kada dopustimo svojim emocijama upravljanje odlukama i ne damo sebi vremena za razmišljanje, donosimo loše odluke zbog kojih brzo požalimo i za čije ispravljanje treba vremena. Roditelji dobro znaju kako je to kada ih djeca ponekad razočaraju svojim ponašanjem. Kad se uzrujamo, znamo izgovoriti ono što ne mislimo ili ne namjeravamo učiniti, i što kasnije požalimo.
Često reagiramo i prije no što saznamo sve potrebne informacije, a to redovito vodi u neugodnosti i gubitak vremena. Koliko ste samo puta reagirali i ne znajući sve činjenice te ste se poslije morali ispričavati, povlačiti izrečeno i popravljati štetu koju ste nanijeli svom odnosu?
Odgovorite, ne reagirajte
Sjetite se neke situacije u kojoj ste reagirali na problem, umjesto da ste staloženo odgovorili na njega. Što se dogodilo? Jeste li se mogli bolje nositi s tom situacijom da ste imali više informacija?
Sljedeći put kada se dogodi nešto neočekivano ili nešto emocionalno uznemirujuće, duboko udahnite – i nemojte reagirati. Izbrojite do deset prije no što išta kažete. Ne govorite, već razmišljajte o tome što se dogodilo. Zapitajte se je li potrebno odgovoriti u tom trenutku. Možda zaključite kako to uopće nije potrebno. A možda zaključite kako ćete, odgodite li odgovor na tu situaciju, doznati o njoj nešto što će vam pružiti mogućnost za puno primjereniji odgovor.
Dave Durand (iz knjige Upravljanje vremenom za katolike)
Foto: Shutterstock.com
