Čovjek čezne za godišnjim odmorom gotovo cijelu godinu. Godišnji odmor i postoji zato da u to vrijeme obnovimo tjelesnu i duševnu snagu koju smo svakodnevno trošili i da radimo ono što smo u svagdašnjici zapostavljali. Dakle, izbor godišnjeg odmora presudan je i mora biti osviješten.

Direktor koji svaki dan napreže mozak da bi uspješno upravljao tvrtkom, a ne stigne se baviti sportom za godišnji odmor ne smije svaki dan planirati neko razgledanje, nego bi se trebao više kretati jer je cijelu godinu zapostavljao mišiće.

Samo je po sebi razumljivo da je zabranjeno obavljati zaostale poslove na godišnjem odmoru. Dakle, odgovarati na pisma koja već dugo stoje na stolu, čitati stručnu literaturu i slično. Takav materijal ne treba ponijeti sa sobom na put jer se zna da ga ionako nećete pogledati.

Pedesete su godine bile godine “jurnjave” na godišnjem odmoru. Zatim se na godišnji odmor odlazilo ljenčariti. Danas je ponovno popularan aktivan godišnji odmor.

Kakav je, dakle, odmor prikladan za vas? Treba li vam mjesto za duhovnu obnovu uz Bibliju, tri tjedna ležanja i ljenčarenja ili ranojutarnji džoging na šumskoj trim stazi, to samo vi možete znati. Važno je da iziđete iz svakidašnje kolotečine. Pravilno se odmarao onaj tko se vrati duševno opušten i tjelesno svjež. Dakle, za pravi odmor valja razmišljati i o tjelesnoj kondiciji i o duševnom zdravlju. Sada je već gotovo jasno kakav vam je odmor potreban.

–     Prije godišnjega pitajte se kako za vas izgleda “sasvim drukčiji” dan: ljenčarenje, razgovori, aktivnosti, kultura, Biblija i molitva…? U kolikoj mjeri?

–     Svesrdno uživajte u odabranom odmoru – bilo da ste na aktivnom odmoru, doma ili na moru.

–     Hotimice uspostavite kontakt s nepoznatima da biste više doznali o njihovu životu. Jeste li otvoreni za nepoznato? Proširite svoje obzore kroz nova iskustva.

–     Jeste li svjesni kolika je blagodat da na godišnji odmor možete automobilom, vlakom ili zrakoplovom.

–     Koristite li svjesno godišnji odmor da napunite životne baterije? To bi moglo značiti da katkad treba namjerno odvojiti vrijeme za Boga.

–     Koliko dug treba biti odmor? Odmor ne mora uvijek trajati tjednima. Često je i nekoliko dana dostatno.

–     Često se na godišnjem odmoru pojavljuju neočekivane teškoće jer imamo mnogo više vremena za bračnog druga ili obitelj. Nagomilana se pitanja i problemi koje smo potiskivali sada nameću svom žestinom. Budite već unaprijed spremni na takva iznenađenja, ali imajte na umu da ti sukobi vode do novih spoznaja.

–     I na koncu: zašto ne biste dugoročno planirali odmor i tako pojedinačne dane odmora optimalno iskoristili?

Kako da nam slobodno vrijeme bude blagoslov?

Slobodno vrijeme je vrijednost i sve više bogatstvo. Prije Prvoga svjetskog rata radnici su se izborili za radni tjedan od 60 sati. Nakon rata uveden je radni tjedan od 48 sati. Nakon Drugoga svjetskog rata borili su se za 45-satni radni tjedan. Danas su u pitanju već brojevi koji počinju znamenkom 3.

Slobodnog vremena više je i iz drugih razloga. Ljudi često odlaze u mirovinu dobrog zdravlja i s mnogim godinama života pred sobom. Gerontologija i medicinska skrb sve više produljuju životni vijek.

Kako da nam slobodno vrijeme bude blagoslov? Dok je promatrao svijet životinja i bilja, neki je pisac ovako zapisao: “Što radi mačka kada ne spava, ne jede i ne lovi miševe? Što radi konj kada ga ispregnu, kada ne spava i kada ne jede? I što možemo vidjeti na biljkama? Nijedno se od tih bića, čini se, ne dosađuje. Mogli bismo prilagoditi Isusove riječi i reći: ‘Pogledajte krave na polju, ne putuju i ne gledaju televiziju, pa opet se vaš nebeski Otac brine da ne umru od dosade! Pogledajte tratinčice u travi kako se zabavljaju. Ne pripadaju klubu tratinčica niti organiziraju turnire, ali ih vaš nebeski Otac zabavlja tako da cijeli dan sjaje!’”

Svakog vikenda Nijemci prosječno organiziraju 12 milijuna izleta, a ako je lijepo vrijeme, 70% svih stanovnika gradova “izlijeće” van. Sunce, svjež zrak i tjelesna aktivnost uvelike pridonose smanjenju stresa suvremenog čovjeka. Priroda i njezina raznolikost imaju čudesnu moć i pomažu u liječenju rana koje nam nanosi život. Na sebi svojstven, ljubak način ona može riješiti mnoge napetosti ako joj damo priliku i uputimo se van. Ali vrijedi i suprotno. Ljudi sa sela uživaju u posjetu gradu.

Bučni tramvaj i tutnjava automobila ne smetaju im nimalo, već naprotiv, uživaju u promjeni.

I tu vrijedi ono to smo prije zaključili. Ovisno o osobnom okruženju, moram planirati vlastito slobodno vrijeme. Kako često znamo reći: “Ne mogu više ništa vidjeti ni čuti.” To je znak da su naše snage pri kraju. Taj tjelesni i duševni umor treba nadvladati odmorom. Postanimo kreativni i naučimo iznova slobodno vrijeme učiniti vremenom odmora.

Razonoda kao odmor

Možda valja još jedanput naglasiti važnost djelatnosti koja dopunjuje našu radnu aktivnost. Netko dolazi doma, sjeda za glasovir i zaboravlja sve svirajući. Drugi optrči park ili četvrt i nakon toga se osjeća sasvim svjež. No i razonoda poput slikanja, skupljanja maraka, čitanja i ručnog rada može nas jednako tako odmoriti.

Ne postoji hobi kojim se ne može baviti u nekom klubu ili udruzi. U posljednje vrijeme sve je više klubova koji i nemaju neku zajedničku aktivnost, već im je jedini cilj društveno okupljanje članova.

Crkve su davno zapazile vrijednost zajedništva. Zato upravo u sklopu crkvenog života cvatu različite udruge. Ipak, valja uvijek dobro odabrati. Kršćanin zna da zajedništvo braće i sestara te evangelizacijsko poslanje koje iz takve crkvene zajednice proizlazi ima prednost pred drugim ponudama.

Tekst je izvadak iz knjige Jorga Knoblaucha “Biti poduzetnik života”