Grob

Malo ljudi u Hrvatskoj zna za Ivana Duknovića, velikoga hrvatskog kipara s kraja 15. st. koji je napravio vrhunska renesansna umjetnička djela te radio za mnoge svjetske velikane. Njegovo remek-djelo ‘Bogorodica s Djetetom’ resilo je u kripti vatikanske bazilike grobove dvaju budućih svetaca – pape Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.

Papa Ivan Pavao II. često se molio na grobu Ivana XXIII. iznad kojeg se nalazio Duknovićev reljef. Kasnije, po izričitoj želji Ivana Pavla II., Duknovićeva Bogorodica čuvala je i njegov grob.

Ivan Duknović rođen je u Vinišću oko 1440. godine. Zanat je vjerojatno počeo učiti kod svoga oca, protomajstora Stjepana, koji je bio graditelj zvonika trogirske katedrale. Svoju je umjetničku izobrazbu Ivan nastavio u Italiji. Kao njegova rana ostvarenja prepoznaju se dva monumentalna portala na Venecijanskoj palači i razvijene skulpture završnoga dijela pročelja crkve sv. Jakova u Vicovaru kraj Tivolija.

Petnaestak godina tijesno surađuje s A. Bregnom i Minom da Fiesoleom. S prvim umjetnikom izrađuje oko 1466. u crkvi Santa Maria sopra Minerva grobnicu kardinala G. Tebaldija, oblikujući lik pokojnika na sarkofagu i veći dio dekora s tzv. “puttima” (malim anđelima).

Od 1475. do 1477. godine radio je na grobnici tadašnjeg pape Pavla II. koja se nalazi u vatikanskim Grottama.

Oko 1485. Duknović odlazi na dvor Matije Korvina u Ugarsku i tu proširuje tematiku rada. Premda su mu tamošnja djela stradala već u provalama Turaka, figuralna fontana Herakla s lernejskom hidrom i kruna zdenca iz kraljevske vile u Višegradu te reljefna pala oltara iz pavlinske crkve u Diosgyoru potvrđuju njegovu visoku vrsnoću.

Zaslužan za prenošenje likovnih spoznaja talijanske renesanse na Dunav i unaprjeđivanje tamošnje umjetnosti, Duknović je dobio plemićki naslov i feud s dvorcem Majkovec u Hrvatskoj. Smatra se da je portretirao uglednike iz humanističkoga kruga, te mu pripisuju niz plitkoreljefnih portreta po europskim muzejima, uključujući fragmente nadgrobne ploče biskupa Baratina, čuvane u Zagrebu.

Održavajući trajne veze sa zavičajem, Duknović se čvršće potvrdio u Trogiru. Osim kipova u renesansnoj kapeli gradskoga zaštitnika sv. Ivana kao remek-djela iz vrhunca stvaralaštva i sv. Tome sa znakovima staračke sustalosti, opus mu je dopunjen kipom sv. Magdalene iz franjevačkog samostana, portalom palače Cipiko, lunetom s grbom obitelji Cega, te grbom s klesarskim priborom. To su ujedno i najbolja djela zrelorenesansnoga kiparstva u nas.

Dukniceva Bogorodica

Croative.net/Bitno.net